Zbog financiranja udruga Tomaševićeva većina pod oštrim povećalom oporbe

Sukob između oporbe i gradske vlasti oko financiranja udruga prerastao je tehničko pitanje i postao jedno od najžešćih političkih polja u Zagrebu, otvarajući spor o kriterijima, prioritetima i načinu na koji Grad definira javni interes.

Sustav kriterija pod povećalom

Financiranje udruga u Zagrebu na papiru slijedi zakonom propisane procedure, uz javne natječaje i objavu kriterija bodovanja. Ipak, objava dodijeljenih sredstava za 2025. te planovi za 2026. ponovno su otvorili raspravu o tome tko doista određuje prioritete i prema kojim mjerilima. Povećanje financiranja određenim organizacijama potaknulo je dio oporbe da tvrdi kako se sredstva usmjeravaju prema ideološki bliskim skupinama, dok drugi akteri ostaju u drugom planu.

Gradska uprava odbacuje takve optužbe, ističući da se financiranje provodi isključivo putem natječaja i uz propisano izvještavanje. No u političkom prostoru sama formalna procedura ne uklanja percepciju da kriteriji ponekad favoriziraju određeni dio civilnog sektora.

Oporba traži potpuni uvid u trošenje sredstava

Oporba u Skupštini bila je vrlo jasna: žele uvid ne samo u popis korisnika nego i u račune kojima su udruge opravdale primljena sredstva. Najglasniji su bili zastupnici koji su zahtijevali detaljno izvješće o svim isplatama, uključujući preslike računa, opis aktivnosti i podatke o honorarima, tvrdeći da bez takvog nadzora javnost ne može steći stvarnu sliku o tome gdje završava gradski novac.

Zastupnik Tomislav Jonjić posebno je naglasio potrebu da se javno objave stvarni troškovi: kome udruge plaćaju usluge, s kim surađuju, tko su izvođači i koliko je programa uistinu provedeno. Dio oporbe upozorio je da se u više navrata pojavljuju iste organizacije, isti izvođači i isti obrasci potrošnje, što smatraju dovoljnim razlogom za dodatnu razinu nadzora.

Vladajući su prijedlog odbili uz obrazloženje da Grad već ima uspostavljen sustav kontrole te da se svi podaci objavljuju u skladu s pravilnicima.

Istrage i provjere dodatno pojačale napetosti

Političku dinamiku dodatno je zakomplicirala činjenica da se pojedine isplate nalaze pod provjerom nadležnih institucija. Informacija da se određeni financijski tokovi prema pojedinim organizacijama administrativno i pravno preispituju otvorila je novo poglavlje u raspravi.

Za oporbu je to snažan argument da gradska vlast mora pristati na potpunu transparentnost. Za vladajuće je riječ o izoliranim slučajevima koji ne dovode u pitanje sam sustav financiranja, nego eventualne nepravilnosti pojedinih korisnika.

Što Zagreb dobiva za novac koji ulaže?

Dok traje politički obračun, građanima ostaje temeljno pitanje: kakvu korist Zagreb dobiva od financiranja udruga? Službene tvrdnje govore o unapređenju socijalnih, humanitarnih, kulturnih i obrazovnih usluga te o suradnji civilnog društva i Grada. U praksi je, međutim, teško steći jasnu sliku o učinku pojedinih projekata jer izvješća često ostaju na razini opisa aktivnosti bez jasnih pokazatelja uspješnosti.

Oporba tvrdi da dio sredstava odlazi na administrativne i savjetničke troškove te da se kroz partnerstva i konzultantske angažmane stvara zatvoren krug korisnika. Vladajući pak ističu da se radi o dugogodišnjim organizacijama koje provode programe od javnog interesa.

Bez sustavne analize učinka u javnom prostoru, rasprava se svodi na percepcije umjesto na rezultate.

Politička simbolika i smjer grada

Rasprava o financiranju udruga više nije samo pitanje proračunskih stavki nego simbol šire borbe oko identiteta i smjera Zagreba. U trenutku kada grad bilježi infrastrukturne probleme, financijske pritiske i izazove upravljanja sustavima, borba oko udruga postala je mjesto na kojem se mjeri politička moć.

Vladajući tvrde da podržavaju europski model suradnje s civilnim društvom. Oporba tvrdi da je riječ o klijentelističkom obrascu. Pitanje raspodjele sredstava tako postaje jedno od ključnih polja definicije prioriteta grada – tko ih postavlja, kome pogoduje i je li model pravedan prema svima koji djeluju na području Zagreba.

S obzirom na dosadašnji ritam sukoba, izvjesno je da će financiranje udruga ostati jedno od dominantnih političkih pitanja i uoči rasprave o proračunu za 2026. godinu. Time ova tema postaje i šira slika rasprave o tome tko ima mandat oblikovati razvoj grada te koliko je stvarno transparentno upravljanje javnim novcem.