Selak Raspudić: Suvlasnike i upravitelje Vjesnika pozvati na obavijesni razgovor

Saborska zastupnica Marija Selak Raspudić iskoristila je slobodni govor kako bi upozorila da je požar u Vjesnikovom neboderu posljedica dugogodišnjeg nemara države, koja je većinski vlasnik zgrade i nije osigurala ni osnovnu razinu održavanja ni zadovoljavajuću protupožarnu zaštitu.

U raspravi u Hrvatskom saboru saborska zastupnica Marija Selak Raspudić otvorila je pitanje odgovornosti države za stanje Vjesnikova nebodera, koji je potpuno izgorio u požaru. Poručila je da zgrada nije bila održavana, da nije imala adekvatnu protupožarnu zaštitu te da bi suvlasnike i upravitelje trebalo pozvati na obavijesni razgovor. Kako je naglasila, riječ je o ugrožavanju imovine i zdravlja ljudi s obzirom na razinu zapuštenosti i podinvestiranosti.

– Ovo je u najmanju ruku ugrožavanje imovine i zdravlja ljudi koliko je zgrada bila zapuštena i podinvestirana – poručila je Selak Raspudić, dodajući da se pritom postavlja i pitanje gdje su bile sve one inspekcije koje inače, kako je rekla, maltretiraju privatne vlasnike ili poduzetnike.

Prozvala državu i suvlasnike

Zastupnica je prozvala državu, većinskog vlasnika nebodera, navodeći da se paralelno iz Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva donosi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, dok se u praksi vlastite obveze ignoriraju.

– Dok država docira građanima kakve obveze imaju kao suvlasnici, izgleda da sama nije održavala vlastitu zgradu – kazala je.

U nastavku je istaknula kako je iz prve ruke vidjela u kakvom je stanju bio neboder. Prema njezinim riječima, zgrada je desetljećima bila zapuštena i nesanirana, do mjere da je upitno kako je uopće bilo dopušteno boravljenje ljudi i čuvanje pismohrane državnih institucija u takvim uvjetima.

Govoreći o predloženom Zakonu o prostornom uređenju, Selak Raspudić je naglasila da je prostor najveće blago Republike Hrvatske. Upozorila je da se loše upravljanje zemljom već manifestiralo u gubitku gotovo 400.000 stanovnika, te da je zato nužno spriječiti svaki oblik devastacije preostalog prostora.

Podsjetila je da je u javnom savjetovanju pristiglo 1700 primjedbi na zakon, od kojih većina nije prihvaćena. Najavila je da će se zalagati za dodatnu raspravu sa stručnim institucijama i organizaciju okruglog stola na kojem će se stručnjaci suočiti s resornim ministarstvom. Smatra da bez razmatranja tih primjedbi Sabor ne može odgovorno odlučiti o usvajanju zakona.