Prije deset godina 50 posto stanovništva osjećalo se siromašnim. Evo koliko je to danas

Samo 19,8 posto građana Hrvatske u 2024. godini izjavilo je da se subjektivno smatra siromašnima – više nego u Europskoj uniji, gdje je prosjek 17,4 posto, ali osjetno manje nego prije deset godina kada je taj udio iznosio čak 54,4 posto.

Najbolja hrvatska brojka otkako postoje mjerenja

U razdoblju od jednog desetljeća Hrvatska je prošla put od zemlje u kojoj se apsolutna većina stanovnika osjećala siromašno do države koja se danas nalazi ispod psihološke granice od 20 posto. Još 2015. više od polovice građana, točnije 54,4 posto, izjavilo je da živi u subjektivnom siromaštvu. Brojke su se potom iz godine u godinu smanjivale, a 2024. donosi najniži rezultat dosad: 19,8 posto.

Taj pad nije samo statistički podatak, nego odraz dugotrajnog trenda rasta plaća, povećanja zaposlenosti i općenito stabilnijeg gospodarskog okruženja. Hrvatska se tu uklapa u širi europski obrazac u kojem se socioekonomska percepcija posljednjih godina blago poboljšava, iako s velikim razlikama među državama članicama.

Iznad prosjeka EU-a, ali daleko ispod najpogođenijih zemalja

Unatoč rekordnom padu, Hrvatska se i dalje nalazi iznad prosjeka Europske unije, gdje se siromašnima smatra 17,4 posto stanovnika. Taj prosjek prikriva velike razlike unutar Unije. Najviše građana koji se subjektivno osjećaju siromašnima nalazi se u Grčkoj – čak 66,8 posto, što znači da se dvije trećine populacije smatra ugroženima. Slijede Bugarska s 37,4 posto i Slovačka s 28,7 posto, zemlje koje i objektivno bilježe niži standard i veći rizik od siromaštva.

Photo: Marko Picek/PIXSELL

Na suprotnom kraju, najmanje subjektivno siromašnih je u državama s najrazvijenijim gospodarstvima. U Nizozemskoj i Njemačkoj tek 7,3 posto građana smatra da živi u siromaštvu, što potvrđuje stabilnost njihovih tržišta rada i tradicionalno snažan sustav socijalne zaštite.

Hrvatska između oporavka i realnosti svakodnevice

Iako podaci pokazuju znatan pomak, oni ne znače da je socijalna slika Hrvatske bez izazova. Percepcija siromaštva i dalje je osjetno veća nego u najrazvijenijim državama Europske unije, što govori o razlici u kupovnoj moći i očekivanjima građana. Hrvatska je, kao članica eurozone i razvijena zapadna ekonomija, napravila jak iskorak u posljednjem desetljeću, no razlike u kvaliteti života, cijenama stanovanja i dugoročnim mogućnostima ostaju vidljive.

Ključni će biti trendovi plaća i troškova života

Ako se sadašnji trend nastavi, udio subjektivno siromašnih mogao bi se u sljedećim godinama dodatno smanjiti. Stabilnost rasta prihoda, odnos plaća i cijena te razvoj tržišta rada bit će ključni test za to hoće li Hrvatska nastaviti približavanje europskom prosjeku ili će povremeni ekonomski šokovi usporiti taj proces.