Tko će platiti račun Zagreba? Turkalj i Jerković o plinari, Holdingu, aferama i odgoju u školama
Gubitak korisnika u Gradskoj plinari Zagreb – Opskrba, propušteni natječaji, subvencije koje krpaju izvještaje, pad investicija u Holdingu i niz kaznenih prijava u gradskim ustanovama; sugovornici u emisiji Zoom, Dragana Turkalj i Vedran Jerković, tvrde da Zagreb živi na političkoj odluci o subvencijama i da se bez stvarnih reformi rizici slijevaju na račune Zagrepčana.
Plinara između gubitaka i subvencija
Dragana Turkalj podsjetila je na niz uzastopnih promašaja u poslovanju Gradske plinare Zagreb – Opskrba: od odlaska velikog broja kućanstava, preko gubitka 247 javnih zagrebačkih ustanova, do nejavljanja na natječaj vrijedan 43 milijuna eura. Po njezinu tumačenju, pozitivni odjeci u izvještajima moguće su – dok grad obilno sufinancira Holding i plinaru.
– Dok god ima subvencija, izvješća mogu izgledati dobro – rekla je, upozorivši da se dugoročni učinci takvog pristupa ne rješavaju, nego odgađaju.
Vedran Jerković nadovezao se tvrdnjom da su na javna pitanja o razlozima gubitka tržišta i propuštenih prilika iz GPZ Opskrbe stizali tek šturi demantiji.
– Ako netko tvrdi da „lažemo“, neka dođe s papirima i demantira – poručio je, dodajući da je, prema onome što iznose zaposlenici, tvrtka prvo izgubila većinu kućanstava, a zatim i ustanove te gradove u okolici, da bi potom propustila i „velike potrošače“.
Turkalj je istaknula i kako plinara, osim gradskih subvencija, prima i državna transferna sredstva, dok se u Skupštini kao razlog nejavljanja na natječaje navodilo interno ograničenje broja prijava.
– Prikazuje se ono što se mora prikazivati – ocijenila je.
Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Holding: „pozitivna“ slika i duboki podbačaj investicija
Središnja tema razgovora bili su rezultati i struktura poslovanja Holdinga. Turkalj je upozorila na alarmantne brojke iz polugodišnjeg izvješća: ostvareno je tek 13,4 posto planiranih investicija, dok su projekti iz gradskog proračuna podbacili za 88,1 posto, a oni iz kreditnih linija za 91,5 posto.
– To je znak lošeg upravljanja – naglasila je, dodajući da subvencije, umjesto u kamione, mrežu i sustav, odlaze na tekuće troškove i ranije povišene plaće.
Jerković je „pozitivnu nulu“ i iskazanu dobit Holdinga vezao uz subvencijski sloj.
– Maknite četrdesetak milijuna eura subvencija pa pogledajmo rezultate – rekao je, procjenjujući da bi se i uz rez od dvije tisuće radnih mjesta sustav nastavio vrtjeti, što po njemu govori o neefikasnoj strukturi.
Transparentnost kao „PR“ i spor pravosudni filter
Na pitanje o transparentnosti, Turkalj je poručila da se – prikazuje ono što se mora – te da se i zastupnici do dokumenata često probijaju teže nego što bi sustav nalagao. Jerković je naveo kako su ključne informacije u slučaju plinare dolazile „iznutra“, od zabrinutih zaposlenika, dok službeni odgovori upućuju tek na ono što je već javno.
U dijelu o aferama, od Ustanove za upravljanje sportskim objektima do Doma zdravlja Zagreb – Zapad, Turkalj je povukla paralelu između nacionalne i gradske vlasti.
– Nulta stopa tolerancije lijepo zvuči, ali bez posljedica to ostaje fraza. Jerković je, aludirajući na sporost postupaka, podsjetio na njemački slučaj Ulija Hoeneßa kao kontrast.
Hoće li poskupjeti komunalije?
Na pitanje o rastu cijena komunalnih usluga, Turkalj je odgovorila da je riječ o političkoj odluci koja ovisi o gradskoj upravi i gradonačelniku.
– Cijene koje Holding prikazuje već su veće; na uplatnicama ih ne vidimo zato što rastu subvencije – rekla je. Jerković smatra da će se političke pogreške, kao i obično, preliti na građane.
– Kad treba platiti, plate građani – kaže.
Istodobno, sugovornici drže da Zagreb, kroz naručivanje sve većeg obima usluga od Holdinga, indirektno puni njegovu blagajnu, ali bez vidljive promjene u kvaliteti i investicijskoj dinamici.
Igor Šoban/PIXSELL
Škole između nasilja i ideologije
Drugi blok razgovora otvorio je roditeljske prosvjede: prvo zbog zdravstvenog odgoja, potom zbog vršnjačkog nasilja. Jerković je problem nazvao multidisciplinarnim, ističući vezane ruke nastavnika i birokratizaciju sustava, uz upozorenje na porast konzumacije alkohola i droga među mladima. Turkalj, koja radi u obrazovanju, upozorila je na diskrepanciju između službenih izvješća i iskustva na terenu.
– Ključni problem je deficit povjerenja u institucije i usporen sustav reakcije; učitelji su opterećeni administracijom, a postupci traju predugo – poručila je, dodajući da gradu treba sustavan pristup: od istraživanja stvarnih potreba škola do hitnog jačanja timova psihološke i mentorsko-rehabilitacijske podrške.
Može li drukčije?
Na pitanje ima li alternativa modelu upravljanja, Jerković je odgovorio potvrdno, pozivajući se na upravljačka iskustva Fokusa u gradovima gdje sudjeluju u vlasti. Turkalj je, pak, kao moguću „točku pucanja“ aktualne vlasti izdvojila – afere. – Radije bih da to bude nova, kvalitetna oporbena ponuda s boljim rješenjima koju će građani prepoznati – zaključila je.
