Hrvatski javni dug pao na 57,5 posto BDP-a: Najniži u posljednjem desetljeću

U drugom tromjesečju 2025. godine Hrvatska je zabilježila javni dug od 57,5 posto bruto domaćeg proizvoda. To je najniža razina u posljednjih deset godina i nastavak trenda fiskalne konsolidacije započetog još prije ulaska u europodručje.

Dug u padu već deset godina

Prema najnovijim podacima Eurostata, Hrvatska je u drugom tromjesečju 2025. godine zabilježila javni dug u visini od 57,5 posto BDP-a. Prije deset godina taj je udio iznosio čak 80 posto, što znači da je u razdoblju od jednog desetljeća Hrvatska smanjila svoj dug za više od petine nacionalne proizvodnje.

U usporedbi s ostalim članicama Europske unije, Hrvatska se sada nalazi ispod europskog prosjeka koji u istom razdoblju iznosi 81,9 posto BDP-a. Najveći javni dug i dalje imaju Grčka (151,2 posto), Italija (138,3 posto) i Francuska (115,8 posto), dok najmanje udjele bilježe Estonija (23,2 posto), Luksemburg (25,1 posto) i Bugarska (26,3 posto).

Što znači manji dug

Smanjenje udjela javnog duga u BDP-u znači da država troši manje na kamate i servisiranje starih obveza, a više sredstava može usmjeriti u razvoj, infrastrukturu i javne usluge. Fiskalna stabilnost smanjuje rizik za investitore, a povećava povjerenje rejting-agencija i stranih ulagača, što se u konačnici odražava na niže kamatne stope i veći gospodarski rast.

U praksi to znači da Hrvatska može lakše podnijeti eventualne šokove, poput rasta cijena energenata, prirodnih katastrofa ili usporavanja gospodarstva u eurozoni. Niži dug daje i više prostora za eventualne porezne reforme, posebno one koje bi mogle rasteretiti rad i poduzetništvo.

Hrvatska u drugom tromjesečju 2025. godine bilježi javni dug od 57,5 posto BDP-a. Time se nastavlja višegodišnji trend smanjenja javnog duga, koji je još prije deset godina iznosio 80 posto BDP-a. U usporedbi s ostalim članicama EU-a, Hrvatska se nalazi ispod europskog prosjeka, koji u istom razdoblju iznosi 81,9 posto BDP-a. Najveći javni dug i dalje imaju Grčka (151,2 posto), Italija (138,3 posto) i Francuska (115,8 posto), dok najniži udio bilježe Estonija (23,2 posto), Luksemburg (25,1 posto) i Bugarska (26,3 posto). Photo: Marko Picek/PIXSELL

Fiskalna disciplina i učinci inflacije

Značajan dio smanjenja duga rezultat je kombinacije fiskalne discipline i snažnog nominalnog rasta BDP-a posljednjih godina, koji je djelomično potaknut inflacijom. Rast cijena povećava ukupnu vrijednost gospodarske proizvodnje izraženu u eurima, čime se smanjuje relativni udio duga. Ipak, stručnjaci upozoravaju da dugoročna održivost ovisi o sposobnosti države da kontrolira rashode i zadrži stabilne prihode.

U usporedbi s europskim susjedima

U kontekstu srednje Europe, Hrvatska je po visini javnog duga sada usporediva s Češkom i Poljskom, a bolja od Mađarske i Slovenije. U odnosu na članice eurozone, zemlja se nalazi u gornjem dijelu ljestvice fiskalno najstabilnijih ekonomija.

Europska komisija već je u svojim proljetnim projekcijama najavila da Hrvatska ima jedan od najboljih odnosa javnog duga i deficita u eurozoni, što dodatno jača njezin položaj u raspravama o budućem proračunskom okviru Unije.

Na razini skandinavskih zemalja

Ako se ovakav trend nastavi, Hrvatska bi već 2026. mogla spustiti javni dug ispod 55 posto BDP-a – razinu koju su prije nekoliko godina imale samo skandinavske zemlje i Irska. Time bi državni proračun postao znatno otporniji na vanjske šokove, a Vlada bi dobila prostor za dugoročne investicije u zelenu tranziciju i digitalnu infrastrukturu.