Milijuni u magli: Kako novac iz zagrebačkog proračuna puni račune udruga
U glavnom gradu Hrvatske, dok se obični građani pitaju hoće li ikad dobiti obnovljene pločnike ili popravak tramvajskih stanica, milijuni eura tiho nestaju u računima udruga. Pitanje je postalo ozbiljno i nipošto trivijalno. Tko zapravo odlučuje kamo odlazi novac iz gradskog proračuna i koliko politike je u igri kada se dijele dotacije? Sve je počelo u rujnu 2024. godine, kad je krenula pred – predizborna kampanje kada je Dina Dogan, tada još neovisna kandidatkinja, javno progovorila o financiranju udruga koje su, kako je sugerirala, povezane s platformom Možemo!.
Rujan 2024. godine donio je prvi vidljivi signal da priča nije samo statistički podatak u gradskom proračunu. Dogan (u to vrijeme još uvijek Vasić) je na Instagramu, a potom i na sjednici Skupštine te na konferenciji za medije prikazala uplate u udruge čiji su članovi istovremeno članovi Možemo!, ne skrivajući cinizam prema politici “transparentnosti” koja više nalikuje političkom rukopisu nego jasnim pravilima proračuna. Objava je izazvala medijsku pažnju i postavila pitanje koje nitko nije htio direktno postaviti: koliko novca zapravo odlazi u ruke onih koji su bliski vlasti?
Josip Regovic/PIXSELL
Predizborna kampanja i javna analiza
Svibanj 2025. godine donio je kulminaciju kampanjskog interesa za ovu temu. Dina Dogan na konferenciji za novinare održanoj od strane Zagreb Uniteda iznijela je detalje o financiranju udruga iz gradskog proračuna. – Podaci koje imamo jasno pokazuju da postoji obrazac pogodovanja udrugama koje su bliske vlasti – rekla je i dodala s dozom ironične ogorčenosti: – Građani zaslužuju transparentnost i jasne kriterije, a ne politiku skrivenu iza brojki.
U travnju 2025. u priču se uključio Ivica Lovrić, tada kandidat za gradonačelnika, tvrdeći da Možemo! godišnje usmjerava čak 181 milijun eura u udruge i projekte povezane s njima. Brojka je zvučala šokantno, gotovo filmski, ali fact-checking portali brzo su demantirali tvrdnju, objašnjavajući da se radi o projekciji šire stavke u proračunu, a ne o stvarnim isplatama pojedinim udrugama. Ipak, tvrdnja je izazvala dodatni interes javnosti, jer u politici, ponekad, i sama insinuacija vrijedi kao priča koja se pamti.
Sandra Simunovic/PIXSELL
Većina medija odmahnula rukom
Tek neki mediji su pratili priču. Drugi su na nju odmahivali rukom praveći se da skoro i ne postoji, odnosno, vjerovali su da su brojke prevelike da bi se shvatile ozbiljno, ili su jednostavno izabrali stranu i vjerovali Gradskoj upravi na riječ. 01portal je u svibnju objavio da je Dogan dala uvid u dokumente koji pokazuju kako se sredstva dodjeljuju udrugama bliskim vlasti, dok je Nacional u isto vrijeme izvijestio da je USKOK započeo izvide nakon podnesene kaznene prijave.
USKOK, poznat po svom metodičnom radu (cinizam je namjeran), istražuje tokove novca, natječajne procedure i stvarne aktivnosti udruga koje su primale potpore, a u fokusu se našlo oko pet milijuna eura koje su dodijeljene u projektima povezanima s aktualnom gradskom vlašću.
Prosječne dotacije udruga, prema dokumentima koji bili dijeljeni u javnosti, kreću se od 50 tisuća do 250 tisuća eura po projektu, ovisno o veličini udruge i vrsti programa. Neki projekti, iako financirani velikim iznosima, ostavili su upitnik iznad glave promatrača jer rezultati i učinci nisu uvijek dokumentirani ili lako provjerljivi. I tu se stvara onaj mali prostor za ironiju – dok se milijuni iz proračuna dijele, poput primjerice projekta Hotela za gliste, građani često ostaju s osjećajem da ih nitko zapravo ne pita kamo taj novac ide.
Udruge, pa afera Hipodrom…
Tema financiranja udruga nije izolirana. Paralelno se prate i drugi slučajevi, poput afere Hipodrom, gdje su istražitelji otkrili sumnjive poslove zaštitarskih službi. Time se stvara šira slika potencijalnih nepravilnosti u korištenju javnog novca u Zagrebu, a mediji i javnost pozorno prate sve detalje kako bi razumjeli stvarni tok novca i procese odlučivanja.
Tijekom ljeta istraga se proširila, a javnost i mediji nastavili su pratiti svaki razvoj događaja, očekujući moguće rezultate i pravne posljedice na koje ćemo izgleda čekati još neko vrijeme.
Josip Regovic/PIXSELL
Di su pare?
Za građane Zagreba, pitanje ostaje ključno: kamo zapravo ide novac iz gradskog proračuna? Transparentnost, jasno definirani kriteriji i dostupni podaci nužni su da bi povjerenje u institucije ostalo neokrnjeno. Ova afera, iako započela kao predizborna tema, pokazuje koliko je financiranje civilnog sektora u Zagrebu osjetljivo područje koje zahtijeva nadzor, ali i zdravu dozu skepticizma. Građani imaju pravo znati tko odlučuje o sredstvima, koji su kriteriji dodjele i kakvi su stvarni učinci projekata. Samo jasni procesi i dostupni podaci mogu spriječiti da javni novac postane instrument političke pogodbe, umjesto da služi društvenim i kulturnim potrebama građana.
U konačnici, dok USKOK istražuje, mediji prate, a političari raspravljaju, milijuni eura i dalje kruže kroz gradski proračun, a Zagrepčani promatraju, pomalo ironično, ovu vrstu “financijske magije” – novac nestaje, ali pitanja ostaju.
