Hrvatski tragovi u svemiru: Od Tesle do satelita

Svemir je oduvijek bio simbol ljudske znatiželje i hrabrosti. Iako Hrvatska nije lansirala raketu, njezini znanstvenici, inovatori i ideje itekako su dotaknuli kozmos. Od Nikole Tesle do današnjih satelita, hrvatski trag u svemiru mnogo je dublji nego što se na prvi pogled čini.

Kad kažemo „svemirska znanost“, većini prvo padnu na pamet SAD, Rusija ili danas Kina. Velike sile, ogromni proračuni, rakete što se dižu prema orbiti. Hrvatska se na toj karti čini sitna, gotovo nevidljiva. Ali priča je drukčija – jer i iz male zemlje mogu krenuti ideje koje mijenjaju svijet.

Tesla – vizionar koji je mislio iznad oblaka

Nikola Tesla, rođen u Smiljanu, iako je većinu života proveo izvan Hrvatske, svojim izumima i vizijama otvorio je vrata svemirskih tehnologija. Njegovi radovi o bežičnom prijenosu energije i valovima nisu samo inspirirali radio i bežične mreže, već i kasniji razvoj komunikacije sa satelitima. Tesline ideje o „bežičnoj Zemlji“ danas zvuče kao opis globalne satelitske mreže.

Astronomi iz malih opservatorija

Iako Hrvatska nema NASA-u, ima strastvene astronome. Zvjezdarnice u Višnjanu, Hvaru i Korenici postale su mjesta gdje se događaju mala čuda. Zvjezdarnica Višnjan, pod vodstvom Korada Korlevića, svjetski je poznata po otkrićima asteroida. U 90-ima je bila među najaktivnijima na svijetu – pravi dokaz da se i s malo resursa može ostvariti veliki znanstveni doprinos.

Na Hvaru pak znanstvenici proučavaju Sunce, a njihovi podaci služe međunarodnim istraživačkim centrima. Hrvatski astrofizičari redovito objavljuju u prestižnim časopisima i sudjeluju u projektima Europske svemirske agencije (ESA).

Prvi hrvatski satelit

Godine 2019. lansiran je Perun I, prvi hrvatski satelit. Razvili su ga studenti i profesori s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu. Perun je nanosatelit, malen, ali tehnološki sofisticiran – dokaz da Hrvatska može graditi vlastite svemirske uređaje. Danas se razvijaju novi projekti nanosatelita, s ciljem nadzora okoliša, poljoprivrede i komunikacija.

Photo: Zeljko Hladika/PIXSELL

Mladi znanstvenici u svjetskim centrima

Brojni hrvatski znanstvenici rade u prestižnim svemirskim institucijama diljem svijeta. Od NASA-e do Europske svemirske agencije, hrvatska imena pojavljuju se kao suautori znanstvenih radova, inženjeri u timovima i stručnjaci za umjetnu inteligenciju i robotiku. Hrvatska znanstvena dijaspora uvelike pridonosi globalnim istraživanjima, a neki od njih redovito surađuju i s domaćim sveučilištima.

Hrvatska i Europska svemirska agencija

Hrvatska je 2018. potpisala sporazum o suradnji s Europskom svemirskom agencijom (ESA). To je otvorilo vrata domaćim istraživačima i tvrtkama za uključivanje u europske projekte. Već danas nekoliko hrvatskih tvrtki radi komponente koje završavaju na svemirskim letjelicama – od softverskih rješenja do precizne elektronike.

Zašto je svemir važan Hrvatskoj?

Možda se čini da su sateliti i svemirske misije daleko od svakodnevnog života u Hrvatskoj. Ali to je samo privid. Sateliti danas određuju našu navigaciju, vremensku prognozu, komunikacije, poljoprivredu i ribarstvo. Razvoj vlastitih znanja u tom području znači da Hrvatska neće ostati samo pasivni korisnik, već i kreator tehnologije.

Pogled prema budućnosti

Sljedeći koraci mogli bi biti razvoj novih satelita, jače povezivanje s ESA-om i otvaranje svemirske industrije mladim startupima. Interes postoji: hrvatske IT i inženjerske tvrtke već traže svoje mjesto u tom sektoru. Uz pravu podršku, Hrvatska bi u sljedećih deset godina mogla postati prepoznatljiva u nišama svemirske industrije, baš kao što je nekad bila u brodogradnji ili farmaciji.

Imamo znanstvenike, ideje i ambiciju

Hrvatska možda nikada neće imati vlastitu raketu, ali ima znanstvenike, ideje i ambiciju. Od Tesle do nanosatelita, od malih opservatorija do međunarodnih projekata, naš trag u svemiru itekako postoji. A kako bi rekao sam Tesla: „Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.“ Hrvatski snovi očito lete daleko – sve do zvijezda.