Kongresni centar kao test za Zagreb: Ambiciozan projekt pred birokratskim i investicijskim zidom
Najava izgradnje velikog kongresnog centra u Zagrebu, vrijednog oko 150 milijuna eura, trebala bi pozicionirati glavni grad kao regionalno središte poslovnog turizma. No, dok je projekt na papiru impresivan, praksa pokazuje da Zagreb stoji nisko na ljestvicama privlačnosti za ulaganja, a ljetni turistički profil grada bitno se razlikuje od obalnih destinacija.
Ambicija na papiru, izazovi u praksi
Planirani kongresni centar, koji bi prema projekcijama trebao biti dovršen do 2028., jedan je od najvećih infrastrukturnih poteza Grada Zagreba u idućem desetljeću. Procijenjena vrijednost ulaganja iznosi oko 150 milijuna eura, od čega bi 51 milijun osigurao Grad, a oko 134 milijuna eura privatni investitori kroz izgradnju hotela i komercijalnih prostora. Očekivanja gradske uprave su visoka – stvoriti novu konferencijsku i poslovnu zonu u Novom Zagrebu koja bi generirala turistički promet tijekom cijele godine.
No, poslovna realnost nameće ozbiljna pitanja. Zagreb se prema dostupnim istraživanjima nalazi nisko na ljestvicama privlačnosti za ulaganja u jugoistočnoj Europi. Strani investitori često ističu složenu i sporu birokraciju, nestabilnost propisa i nizak povrat ulaganja. U uvjetima u kojima je povrat vremenski dug i neizvjestan, teško je očekivati snažniji val privatnog kapitala.
Grad Zagreb
Birokratski kočničar – građevinske dozvole
Jedan od najvećih rizika projekta je administrativna procedura. Zagreb je zabilježio dramatičan rast vremena potrebnog za izdavanje građevinske dozvole – s prosječnih 36 dana u 2020. na čak 135 dana u 2023. godini.
Prosjek čitave Hrvatske iznosi 69 dana, dok je u Samoboru rok svega 11 dana. Za usporedbu, Zagreb je prema starijim podacima imao prosjek od 13 dana, ali se situacija naglo pogoršala.
U praksi, složenost projekata, nepotpuna dokumentacija i administrativni zastoji mogu proces produljiti na nekoliko mjeseci, pa i godina. Korisnici e-Dozvole ističu i problem čekanja na dodjelu referenta, što dodatno usporava proces.
Turistički kontekst – potencijal izvan sezone
Za razliku od obalnih gradova, Zagreb ljeti nema visoku sezonu. Većinom privlači tranzitne posjetitelje i „city-hopping“ turiste koji ostaju jedan do dva dana. Kongresni centar bio bi usmjeren na poslovne goste i sudionike međunarodnih skupova koji ostaju dulje, troše više i nisu vezani uz ljetne mjesece, čime bi se smanjile sezonske oscilacije.
Zaključak – test za Grad Zagreb
Iako projekt zvuči impresivno i obećava promjenu gospodarskog i turističkog profila grada, birokratski zastoji i slab investicijski rejting Zagreba predstavljaju realnu prijetnju. Ako se rokovi poput 135 dana za izdavanje dozvole ne smanje, teško je očekivati početak radova 2027. i dovršetak do 2029.
Ovo nije samo test konkretne investicije, već i test kapaciteta Grada da se reformira i stvori uvjete privlačne za velike projekte. Bez ozbiljnih administrativnih rasterećenja, postoji realna opasnost da kongresni centar ostane tek na razini političkog obećanja.
