Hrvati već zarađuju ozbiljne novce od ove hranjive biljke: Zovu je i ‘novim zlatom’
Sezona je u punom je jeku, a ljubitelji ove hranjive i popularne namirnice mogli bi uskoro osjetiti rast cijena. Ona, naime, posljednjih mjeseci nezaustavljivo raste, a stručnjaci upozoravaju da bi ljubitelji slatkog mogli osjetiti ozbiljan udar po džepu.
Razlog poskupljenja krije se u kombinaciji loših vremenskih uvjeta, smanjenog uroda i sve veće potražnje na svjetskom tržištu. Dok proizvođači već prilagođavaju svoje recepte, potrošačima ne preostaje drugo nego pripremiti se na skuplje cijene omiljenih proizvoda.
Lješnjaci su nezaobilazni u čokoladama, desertima i raznim proizvodima, no klimatske promjene i sve veća globalna potražnja utječu na njihovu dostupnost i cijenu.
Foto: Unsplash/Ilustracija
Novo zlato
Na svjetskom tržištu cijene lješnjaka od početka godine porasle su više od 30 posto. Jedan od razloga je i hladan travanj u Turskoj koji je oštetio cvjetove i smanjio urod, što posebno zabrinjava proizvođače čokolade. Dugoročno, rast cijene kakaa dodatno povećava troškove proizvoda u kojima se lješnjaci koriste.
Poljoprivrednici koji postignu prinos od oko dvije tone po hektaru mogu zaraditi i do 10.000 eura, a u iznimno uspješnim godinama i više. Dug vijek trajanja nasada, koji može biti i do 50 godina, čini lješnjake vrlo profitabilnom voćarskom kulturom, što potvrđuje i sve veći broj novih nasada u različitim regijama, pri čemu ju neki nazivaju i ‘novim zlatom’.
Foto: Unsplash/Ilustracija
Povećanje proizvodnje u Hrvatskoj
Globalna proizvodnja lješnjaka raste prosječno oko 3 posto godišnje, prema podacima Međunarodnog vijeća za orašaste plodove i sušeno voće. U ukupnoj potrošnji orašastih plodova lješnjaci drže peto mjesto s udjelom od 11 posto, iza badema (27%), oraha (22%), indijskih oraščića (20%) i pistacija (14%).
U sezoni 2022./23. globalni urod dosegao je 585.150 tona, što je najviši rezultat u posljednjih deset godina. Turska dominira s 71 posto ukupne proizvodnje, dok Italija sudjeluje s oko 10 posto. Uzgoj lješnjaka sve više raste i u SAD-u te Čileu.
U Hrvatskoj proizvodnja lješnjaka također je u porastu. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, u 2023. godini pod nasadima lješnjaka bilo je 7.933 hektara, dok je 2019. iznosila 5.549 ha.
Foto: Unsplash/Ilustracija
Turska je glavni izvor uvoza
Najviše nasada nalazi se u Osječko-baranjskoj, Virovitičko-podravskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a većina je mladih, do deset godina starosti. Uzgoj se često financira kroz gotovo 20 različitih potpora, uključujući poticaje za intenzivnu proizvodnju, ekološki uzgoj i zatravljivanje trajnih nasada.
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u Hrvatskoj 2021. proizvedeno 1.945 tona lješnjaka, dok je 2022. proizvodnja narasla na 2.589 tona, većinom iz intenzivne proizvodnje, dok manji dio dolazi iz ekstenzivnih voćnjaka za vlastite potrebe.
Što se tiče trgovine, Turska je glavni izvor uvoza. U prvih deset mjeseci prošle godine Hrvatska je iz Turske uvezla 401 tonu oljuštenih lješnjaka, vrijednih 2,37 milijuna eura, od ukupnog uvoza od 620 tona u vrijednosti gotovo 3,7 milijuna eura. Slijede Italija (170 t) i Bosna i Hercegovina. Izvoz je u istom razdoblju iznosio 465 tona u vrijednosti gotovo 1,6 milijuna eura, pri čemu je najveći dio otišao u Italiju, nešto više od 302 tone u ljusci, dok su manji dijelovi isporučeni u BiH i Sloveniju.
