Tomašević o ilegalnim deponijima: Radi se o organiziranom kriminal kojeg mora istražiti USKOK

Udruga Ekologija grada upozorava da je količina odvojenog otpada u padu, dok se problem ilegalnih deponija i dalje produbljuje. Postavlja se pitanje: je li Zagreb doista napravio korak naprijed ili se suočavamo s još većim ekološkim problemima?

Sporna statistika gradonačelnika Tomaševića

Niti jedan grad u povijesti gospodarenja otpadom nije postigao ono što tvrdi gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević — povećanje stope odvojenog sakupljanja otpada za 50 posto. Posebno ne Zagreb, koji, kako mu gradonačelnik godinama “tepće”, nosi neslavnu titulu “EU prijestolnice smeća”.

Udruga Ekologija grada na svom je Facebook profilu upozorila da podaci iz 2022. godine ne podržavaju tvrdnje o povećanom odvajanju otpada. Prema njihovim navodima, količine odvojeno sakupljenog biootpada, plastike i papira znatno su smanjene u odnosu na prethodne godine.

Pad količina odvojenog otpada

Podaci govore sami za sebe: u 2022. godini prikupljeno je 16.507,55 tona biootpada, dok je 2021. ta brojka iznosila 23.630,83 tone, a 2020. čak 25.602,30 tone. Slična je situacija i s plastikom te papirom, čije su količine također drastično pale.

Ekologija grada tvrdi da je uzrok u izbjegavanju suradnje s ovlaštenim oporabiteljima, zbog čega se biootpad lažno prikazivao kao miješani komunalni otpad (MKO) i odlagao na deponij Prudinec-Jakuševec. Upravo je 2022. godina bila obilježena nesnosnim smradom s tog odlagališta, koji se osjetio u većem dijelu Zagreba.

Tisuće divljih odlagališta u Zagrebu

Još jedno goruće pitanje je sudbina otpada koji se ne pojavljuje u službenim statistikama.  – Ako se pitate gdje je nestao taj otpad, podsjećamo vas na preko 6.000 divljih odlagališta na području Zagreba i okolice proteklih godina. Ondje je završio ‘manjak’ otpada kojim se gradonačelnik hvali kao uspjehom – poručuju iz udruge.

Tomašević: Pozivam DORH i USKOK da djeluju

Gradonačelnik Tomašević priznao je problem ilegalnih odlagališta otpada i istaknuo kako se na najvećem od njih, u Šumi Ježdovec, godinama odvija organizirani kriminal.

– Pozivam državne institucije, ne samo Ministarstvo, već prije svega DORH i USKOK da djeluju jer se tamo događa organizirani kriminal – izjavio je Tomašević, naglasivši da otpad na tom divljem odlagalištu ne odlažu građani, već tvrtke koje na tome profitiraju.

Problem komunalnog nadzora

Prema njegovim riječima, komunalni redari postupaju po prijavama građana putem e-redara, a uklanjanje otpada financira se iz gradskog proračuna. No, istaknuo je da ilegalna odlagališta nisu samo pitanje komunalnog redarstva, već kriminalnih aktivnosti koje zahtijevaju ozbiljniju istragu i intervenciju specijaliziranih tijela.

– Ovo što se događa u Šumi Ježdovec apsolutno je nedopustivo i smatram da se time konačno mora pozabaviti USKOK – zaključio je Tomašević.