Jesu li Hrvati prepušteni sami sebi u krizama? Kalinić: Država nije spremna za katastrofe

Kako smo već pisali Hrvatska, prema izvješću Ravnateljstva robnih zaliha Hrvatska navodno ima stabilne količine ključnih prehrambenih i neprehrambenih proizvoda na 310 lokacija diljem zemlje. Količine ključnih proizvoda na zalihama su manje više iste unatrag nekoliko godina. Takve zalihe trebaju osigurati osnovnu opskrbu 50-ak tisuća građana na razdoblje od 15 do 60 dana.

Civilna zaštita ne postoji

Stručnjak za sigurnost Pavle Kalinić za 01 Portal kaže da Hrvatska uopće nije spremna za katastrofe bilo koje magnitude i da Civilna zaštita kod nas ne postoji, a da izvješću Robnih zaliha ne vjeruje.

Podsjetio je na ranije afere u Robnim zalihama koje su počele još davne 1996. godine kada je Državno ravnateljstvo za robne zalihe odobrilo izvoz pšenice namijenjene domaćim potrebama. Tijekom petomjesečne istrage saborsko Povjerenstvo na čijem je čelu bio Vladimir Šeks, saslušalo je više od 20 svjedoka iz javnog i privatnog sektora. Među njima i tadašnjeg vlasnika Agrokora, Ivicu Todorića. Zaključeno je da su vodeći ljudi Državnog ravnateljstva lažno napuhavali zalihe žita kako bi ga bez javnog natječaja, ispod cijene, prodavali privatnim tvrtkama. Privatne tvrtke, među kojima je prednjačio Agrokor, tu su pšenicu skupo preprodavale na inozemnom tržištu.

– Zato nitko nije kažnjen, nikom se ništa nije dogodilo – kaže Kalinić dodajući da nikakvim izvješćima Robnih zaliha ne vjeruje.

Upitan može li se naša Civilna zaštita nositi s eventualnim katastrofama ili ratom, Kalinić kaže da Hrvatska nema Civilnu zaštitu.

– Grad Zagreb je imao Civilnu zaštitu. 8200 ljudi je bio na papiru. To sam se polomio da napravim. Objektivno to je bilo 6200-6500 ljudi. Došla je nova vlast to više ne postoji – kaže Kalinić.

Kao dokaz nepostojanja Civilne zaštite daje primjer poplave na Dunavu, potresa u Sisku i Petrinji i druge elementarne katastrofe na koje je poslana vojska.

– Ako postoji Civilna zaštita zbog čega ona nije išla? Nema Rezervi, nema plana, nema ničega – kaže Kalinić.

Ovo je dokaz da stvari ne funkcioniraju

Kad smo mu spomenuli da je u izvješću Ravnateljstva robnih zaliha naglašeno da imamo dovoljno zaliha za osnovnu opskrbu 50 tisuća građana na razdoblje od 15 – 60 dana, Kalinić podsjeća da je u vrijeme pandemije COVID-a izbila panika jer se ustanovilo da u Robnim zalihama ima hrane samo za 28 dana.

– Ne može se reći da je to malo ili da je dovoljno. To je dokaz da stvari ne funkcioniraju i da je sve loše isplanirano. I to neće funkcionirati nikad jer je sve laž – tvrdi Kalinić.

Dodaje da si ljudi mogu pomoći skupljanjem zaliha za prvih 72 sata, konzervi, boca vode i slično. No, naglašava da je s obzirom na stanje u državi 72 sata malo.

– S obzirom na to da ih država neće moći opskrbiti građani bi trebali spremiti zalihe hrane i vode za nekoliko mjeseci. A to je vrlo teško s obzirom na cijene hrane koje su porasle uvođenjem eura, tešku gospodarsku situaciju u kojoj se nalazimo, nizak standard stanovništva – kaže Kalinić.

Država nije jednu masku u pričuvi

Na upit kako sad Grad Zagreb stoji sa skloništima i zalihama u slučaju neke katastrofe, Kalinić kaže da pitanje skloništa nije pitanje samo Zagreba.

– Kad sam vodio ured imali smo rezerve vode, nabavljali smo maske, zaštitna odjela. A sve što smo mi nabavljali bilo je popljuvano. Recimo kad je krenula pandemija, cijela Hrvatska je dobila maske i odjela i sve što je trebalo za bolnice od Ureda za upravljanje hitnim situacijama. Država nije imala jednu masku u pričuvi, nije imala jedno odijelo. Našli su 80 odijela u bivšoj vojnoj bolnici, ali ona su bila prestara. A slučajno su ih našli jer u to skladište nisu ni ulazili – kaže Kalinić i naglašava sve je prevara.

Našeg sugovornika upitali smo da komentira izvješće Ravnateljstva robnih zaliha u Saboru. Rekao je da u to uopće ne želi ulaziti.