Što se događa s organizmom ako trenirate na visokim temperaturama?
Prema riječima stručnjaka, vježbanje na vrućini može nam pomoći da postanemo spremniji, ako to radimo ispravno.
– Uvijek mislim da su vježbanje i toplina veliki kardiovaskularni izazov, rekao je Chris Byrne, fizioterapeut i viši predavač na Sveučilištu Exeter, za Fortune. To je zato što naš kardiovaskularni sustav mora žonglirati s dva bitna posla: cirkulacijom krvi, kisika i metaboličkog goriva do naših mišića te hlađenjem tijela.
Tada se može dogoditi ono što Byrne naziva “odstupanje otkucaja srca”. U hladnijim uvjetima, vaš će broj otkucaja srca ostati stabilan uz održavanje istog napora tijekom vježbanja. Na vrućini, primjerice, unatoč trčanju istom brzinom, otkucaji srca počinju rasti.
– A to je znak da se kardiovaskularni sustav više fokusira na gubitak topline, objašnjava Byrne.
S pravilnim ritmom i progresivnim treningom, naša tijela ne samo da se mogu prilagoditi vrućini, već ćemo moći i jače trenirati na višim temperaturama.
Ovdje dolaze do izražaja tri vitalne fizičke prilagodbe: niža središnja tjelesna temperatura, veći volumen krvi, što dovodi do većeg udarnog volumena – količine krvi izbačene po otkucaju srca i niži broj otkucaja srca u mirovanju.
Te prilagodbe rade zajedno kako bi kardiovaskularni sustav radio učinkovitije, s većom količinom krvi koja se ispumpava iz srca u minuti, objašnjava Byrne.
Prilagodba na toplinu dovodi do niže tjelesne temperature u mirovanju kako bi se poboljšala naša sposobnost da tako brzo gubimo toplinu.
Byrne kaže da se počinjemo znojiti čak i ranije zbog novospuštene tjelesne temperature. To znači da su se naša tijela prilagodila bržem pokretanju mehanizama za gubitak topline, što nam pomaže da se ohladimo. S ovim prilagodbama možete postići mnogo veći minutni volumen srca – ili mnogo veće napore – tijekom vježbanja.
– Ove prilagodbe omogućuju srcu da funkcionira učinkovitije kako bi ispunio dvostruke zadatke opskrbe gorivom mišićima koji rade i uklanjanja topline iz mišića koji rade, kaže Byrne.
Bez obzira na sve, sigurnost bi vam trebala biti na prvom mjestu. Toplinske bolesti su stvarne – i mogu biti kobne u najekstremnijim slučajevima, prenosi N1info.hr.
Byrne savjetuje da vježbate samo onoliko koliko možete podnijeti – ako osjetite da se pregrijavate, usporite ili odmah prestanite i ohladite se. Vlažnost također može biti opasan čimbenik, kaže on, jer vlaga u zraku sprječava znojenje – jednu od najvažnijih stvari koje naše tijelo čini da se ohladi.
