NA DANAŠNJI DAN: Zagrebački veliki potres, Kristalna noć, Charles de Gaulle, Berlinski zid, Mostar, parlamentarni sustav, Dan izumitelja

Zagrebački veliki potres – 1880.

Potres u Zagrebu 1880., poznat i kao Veliki potres u Zagrebu, bio je jačine 8 stupnjeva Mercallijeve ljestvice, odnosno 6,3 stupnja po Richteru, s epicentrom na području Medvednice. Razorio je brojne zagrebačke zgrade, mnoštvo stanovništva pobjeglo je ili se iselilo u Beč, Graz, Maribor, Celje, Ljubljanu i Trst, dvoje ljudi je poginulo (litograf Stanić i bankovni službenik Lavoslav Smetana), a 29 ih je teško ozlijeđeno.

Potres se dogodio 9. studenog 1880. u 7 sati, 33 minute i 50 sekundi, prema podacima meteorološke postaje u Zagrebu. U prva 24 sata nakon potresa na zagrebačkom je Glavnom kolodvoru izdano 3800 putničkih karata. Nakon najvećeg udara, slijedilo je nekoliko potresa slabijeg intenziteta. Do travnja 1881. godine zabilježeno je 185 podrhtavanja tla. Stanovnici čije su kuće bile oštećene, smješteni su u za to izgrađene barake na području Zrinjevca i današnje Klaićeve ulice.

Kristalna noć, progon Židova u Njemačkoj – 1938.

Njemačka država je izdala naredbu da se svi židovski dućani i poduzeća, koja su još postojala, predaju u ‘arijske’ ruke. Preostali Židovi ostali su tako bez većine svog kapitala i praktički bili isključeni iz njemačkoga ekonomskog života. Slijedilo je konačno rješenje u Holokaustu.

Naziv Kristalna noć odnosi se na događaj u studenome 1938. u nacističkoj Njemačkoj, u okviru sustavnog progona Židova, nazvanog holokaust. U listopadu 1938. godine, 15.000 Židova poljskog podrijetla protjerano je iz Njemačke i iskrcano na poljskoj granici. Desničarska antisemitska poljska vlada, koja je govorila o vlastitome ‘židovskom pitanju’, odbila ih je primiti. Njih oko 5.000 ostalo je na ničijoj zemlji. U znak osvete sedamnaestogodišnji Herschel Grünspan, kojem su protjerali roditelje, izvršio je 7. studenoga atentat na konzula njemačkoga veleposlanstva u Parizu, ubivši ga hicima iz pištolja.

Nacistička je stranka to proglasila dijelom svjetske židovske urote i u noći s 9. na 10. studenoga organizirani su ‘spontani’ protužidovski izgredi, po razbijanju stakala izloga kasnije nazvani Kristalna noć. Uništeno je i opljačkano najmanje 7.000 trgovina, oskvrnjena su židovska groblja, spaljeno 177 sinagoga i ubijen 91 Židov. Oko 30.000 Židova uhićeno je i i odvedeno u koncentracijske logore. Potkraj godine većinu su pustili, no tisuću je osoba u međuvremenu izgubilo živote.

Osim toga, nacistička je država njemačkim Židovima, kao kaznu za atentat, odredila novčanu kaznu od milijardu maraka. Istovremeno je izdana naredba da se svi židovski dućani i poduzeća, koja su još postojala, predaju u ‘arijske’ ruke. Preostali Židovi ostali su tako bez većine svog kapitala i praktički bili isključeni iz njemačkoga ekonomskog života. Slijedilo je konačno rješenje u Holokaustu.

Charles de Gaulle, francuski general i političar – 1970.

Dana 9. studenog 1970. u 79. godini umro je francuski general i državnik te 18. predsjednik Francuske, Charles André Joseph Marie de Gaulle.

Prije Drugog svjetskog rata, de Gaulle je bio poznat kao vojni taktičar za oklopno ratovanje, te se zalagao za koncentrirano korištenje oklopnih i zračnih snaga. Tijekom rata dosegao je čin brigadnog generala te je bio predsjednik vlade Slobodne Francuske koja je bila u egzilu. Između 1944. i 1946., nakon oslobođenja Francuske od Osovinske okupacije, bio je predsjednik Provizionalne vlade.

1959. stupio je na dužnost 1. predsjednika, 18. ukupno, Pete Republike. Njegova politička ideologija je znana kao golizam (francuski Gaullisme), a izvršila je velik utjecaj na modernu francusku politiku. Iako su većina golista bili ljevičari, ideologija se smatra socijalkonzervativnom. Charles de Gaulle je sa mjesta predsjednika odstupio 28. travnja 1969., nakon poraza njegovog referenduma o pretvaranju Senata u savjetničko tijelo, a davanja većih ovlasti regionalnim vijećima. Povukao se u mjesto Colombey-les-Deux-Églises, gdje je iznenadno umro 1970., dva tjedna prije svog 80. rođendana, dok je pisao svoje memoare.

Probijen Berlinski zid – 1989.

Nakon proslave 750. obljetnice grada Berlina i zbog vala demokratizacije u istočnoj Europi, pala je istočnonjemačka komunistička vlada.

Napokon, za većinu posve neočekivano, pao je i zid. Tisuće ljudi našle su se s obje strane zida i još iste noći prešle na suprotnu stranu grada.

Obitelji koje se nisu vidjele trideset godina ponovno su se našle, a i potpuni stranci grlili su se radosni. Na raznim mjestima duž zida ljudi su s različitim alatima od čekića do pijuka razbijali prolaze. Malo tko nije ponio i komadić zida za uspomenu.

Rušenje Starog mosta u Mostaru – 1993.

Stari most u Mostaru preko rijeke Neretve, izgrađen 1566. za vrijeme Sulejmana Veličanstvenog, dio je UNESCO-ve kulturne baštine.

Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, 9. studenog 1993. godine, most je srušen. Granatiranje i rušenje mosta snimljeno je kamerama Nedžada Kasumovića i Eldina Palate te je ubrzo obišlo cijeli svijet.

Većina svjetskih medija je odmah za rušenje optužila postrojbe HVO-a, no do danas nitko nije preuzeo odgovornost za rušenje mosta. Most je nakon rata obnovljen i ponovno otvoren za javnost 23. srpnja 2004. godine.

Promjena Ustava Republike Hrvatske iz polupredsjedničkog sustava u parlamentarni

Ustavnim promjenama usvojenim 9. studenog 2000. godine, sukladno izbornim obećanjima koalicije šest stranaka koje su na izborima preuzele vlast u Republici Hrvatskoj izvršena je revizije hrvatskog Ustava.

Promjene Ustava Zastupnički dom je prihvatio sa 106 glasova za, 35 protiv i jednim suzdržanim.

Ovom ustavnom promjenom uveden je novi sustav ustrojstva vlasti, odnosno zamjenjen je polupredsjednički sustav tzv. čistim parlamentarnim sustavom.

Međunarodni dan izumitelja

Međunarodni dan izumitelja je dan koji se obilježava u Europi 9. studenog na dan rođenja američke filmske glumice i izumiteljice Hedy Lamarr.

Neki od ciljeva koje organizatori ovog blagdana prate su podsjećanje na već davno zaboravljene izumitelje,podsjećanje na velike izumitelje koji su poboljšali naš svakodnevni ljudski život i poziv na zajednički inovativni rad za našu zajedničku ljudsku budućnost.

Dan izumitelja je jedna inicijativa od Gerhard Muthenthaler, jednog Berlinskog ekonoma.

….

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr

Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr

Wikipedija, https://hr.wikipedia.org