Klimatski kriminal, što je to?!
Klimatski kriminal, koji je povezan i s klimatskim promjenama, posljednjih je godina postao ne samo unosan posao već i globalna prijetnja svjetskoj sigurnosti, piše Večernji list.
Prema navodima Europola, to je specifična vrsta kriminala, jer se za razliku od trgovine drogom, oružjem ili ljudima velikim dijelom odvija legalnim putem zato što u njemu sudjeluju stručnjaci raznih profila. Što je i logično jer je za krijumčarenje zaštićenih životinja ili biljki potrebno stručno znanje, kakvo nije potrebno za krijumčarenje droge ili oružja.
Usporedbe radi, Europol u svojim godišnjim procjenama prijetnji od organiziranog kriminala navodi da se na trgovini drogom godišnje zarađuje oko 40 milijardi eura.
Zarade na klimatskom kriminalu znatno su veće, a još 2016. Europol je procijenio da je ekonomska šteta u globalnim razmjerima zbog takve vrste kriminala između 78 i 218 milijardi eura godišnje. I ta šteta svake godine raste, ugrožavajući svjetske nacionalne ekonomije, a 2019. Svjetska je banka procijenila da će ekonomske štete od krijumčarenja zaštićenih vrsta, ilegalnog ribarenja, bespravne sječe i tome slično uskoro iznositi i dva bilijuna dolara godišnje.
Zanimljivo je da je Europol u godišnjem izvješću koje se bavi ovom problematikom kao poseban sigurnosni problem u budućnosti istaknuo i obnovljive izvore energije. Navode da je to područje u kojem se miješaju investicije privatnog i državnog sektora, što privlači mnoge koji love u mutnom.
U Hrvatskoj je takav primjer afera Vjetroelektrane, u kojoj su privatni investitori podmićivali državne službenike kako bi dobili potrebne dozvole, čak i kad nisu ispunjavali uvjete za pokretanje posla. No kako su to investicije koje se mjere u desecima milijuna eura, podmićivanje je za investitore “prihvatljiv” način poslovanja.
S druge strane, kada se govori o strukturi klimatskog kriminala, iz Europola skreću pozornost i na to da je u velikom dijelu riječ o oportunističkom kriminalu u koji se upletu vlasnici legalnih poslova, poglavito ako se bave trgovinom životinjama, jer im je to način da povećaju svoje prihode.
Svakako je zanimljiv, a vjerojatno i pomalo neočekivan podatak da je EU glavno središte krijumčarenja zaštićenih biljnih ili životinjskih vrsta, jer se one iz EU krijumčare dijelom svijeta. Krijumčarenje zaštićenih vrsta za sobom povlači i druge vrste kriminala, ponajprije krivotvorenje raznih dokumenata, ali i mito, piše novinarka Večernjeg lista Ivana Jakelić.
