Znate li zašto proljeće više ne počinje 21. ožujka?
Nekoliko je pojmova koji označavaju početak godišnjih doba. Svi smo čuli za kalendarski, mnogi su čuli i za astronomski, a posljednjih godina sve češće i za klimatološki početak proljeća.
Klimatološko računanje godišnjih doba uveli su meteorolozi klimatolozi. Po toj raspodjeli godišnja doba nam počinju prvog dana u mjesecu – zima 1.12., proljeće 1.3., ljeto 1.6. i jesen 1.9.
Astronomski i kalendarski početak godišnjih doba najčešće se poklapaju, iako ponekad dolazi do manjih razilaženja. To je osobito slučaj s početkom proljeća. Naime, s obzirom na to da astronomska godina traje malo dulje nego kalendarska (za oko 6 sati) uveli smo prijestupnu godinu u kojoj se tih 6 sati svake četiri godine pretvori u dan viška. Ti manji pomaci, odnosno viškovi, utječu i na početak proljeća pa već godinama ono počinje 20. ožujka.
Tako će biti sve do 2050. godine, a zatim će u pojedinim godinama počinjati čak i 19. ožujka. Tek nakon 2100. godine prvi dan proljeća će ponovno biti 21. ožujka kako je većina nas učila u školama, prenosi N1.
