Zimski uvjeti i debeli minusi: Tko mora čistiti snijeg i led ispred zgrada, a tko ne

Nastavak zimskih uvjeta i temperature koje se u kontinentalnoj i gorskoj Hrvatskoj spuštaju i do minus 19 stupnjeva ponovno su otvorili pitanje odgovornosti za čišćenje snijega i leda, osobito u gradovima, gdje neočišćeni pločnici predstavljaju ozbiljan sigurnosni rizik za građane.

U emisiji Studio 4 o toj je temi govorio Tin Bašić, savjetnik platforme Zgradonačelnik.hr i predstavnik suvlasnika, koji je pojasnio zakonski okvir i obveze građana, ali i gradskih službi.

Parkirališta nisu u odgovornosti suvlasnika

Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu, odluke o čišćenju snijega i leda donose jedinice lokalne samouprave, odnosno gradovi i općine, a te su obveze razrađene u njihovim odlukama o komunalnom redu. U slučaju Zagreba, jasno je propisano da su za pločnike uz stambene i poslovne objekte odgovorni suvlasnici.

– Zakon o komunalnom gospodarstvu je propisao da odluke o čišćenju snijega i leda donose sve lokalne jedinice samouprave, što su one i napravile. Svaki grad ima Odluku o komunalnom redu – objasnio je Tin Bašić.

– U Odluci o komunalnom redu grada Zagreba stoji da su suvlasnici dužni očistiti snijeg i led na pločniku oko svoje zgrade i samim time snose odgovornost ako to nije napravljeno – dodao je.

Za razliku od pločnika, prometne površine kojima se kreću vozila, poput cesta i javnih parkirališta, nisu u nadležnosti suvlasnika, nego grada i njegove zimske službe.

– Odluke o komunalnom redu nisu propisale taj dio odgovornosti prema suvlasnicima. To je odgovornost zimske službe Grada Zagreba, a parkirališta nisu u odgovornosti suvlasnika – rekao je Bašić.

– Mogu ih, naravno, očistiti da im bude lakše parkirati automobile, ali to nije njihova obveza – naglasio je.

Obveze su jednake za sve korisnike prostora, bez obzira radi li se o stanarima ili vlasnicima poslovnih prostora.

– Odluka o komunalnom redu propisuje da su stanari, suvlasnici, vlasnici i korisnici poslovnih prostora i kioska dužni očistiti snijeg i led na pločnicima oko sebe ili svoje radnje – rekao je.

Raspored samo u velikim zgradama

U praksi se, kako navodi, često može vidjeti da vlasnici poslovnih prostora očiste tek mali dio ispred ulaza, što nije dovoljno.

– Vidio sam da su neki očistili metar puta metar ispred svojih vrata, ali to nije dovoljno. Sa susjedima sam jučer čistio ne samo pločnik, nego i nesvrstanu cestu ispred zgrade, kako stariji susjedi ne bi pali na ledu – poručio je.

U većim zgradama, osobito neboderima s nekoliko stotina suvlasnika, organizacija čišćenja dodatno je otežana. Preporuka je da predstavnik suvlasnika i upravitelj zgrade objave raspored čišćenja na oglasnoj ploči, no bez navođenja punih osobnih podataka, zbog propisa o zaštiti privatnosti.

– Raspored ne smije sadržavati imena i prezimena. Može se objaviti uz šifre ili na neki drugi način, ali u velikim zgradama takav raspored ima smisla – objasnio je Bašić.

Zakonom su propisane i kazne za nečišćenje snijega i leda, no u praksi se rijetko izriču, ponajviše zbog manjka komunalnih redara na terenu. Ako redar utvrdi da obveza nije ispunjena, suvlasnici mogu dobiti rješenje kojim se nalaže čišćenje u roku od 12 sati.

– Ako se to ne napravi u zadanom roku, komunalni redar može propisati kaznu – rekao je.

– Oni ne mogu biti svugdje u isto vrijeme, ali nije nemoguće da se redar zatekne baš ispred vaše zgrade i vidi utabani snijeg koji se pretvorio u led – upozorio je.

Prema važećim odredbama u Zagrebu, kazne za fizičke osobe kreću se od 100 do 350 eura, dok se za pravne osobe mogu popeti od 600 do 1300 eura.