Zagreb povećao pomoć za novorođenčad na 800 eura. Oporba poručila da je iznos “sramotno nizak”

Zagreb je u četvrtak povećao novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta sa 600 na 800 eura, ali rasprava u Gradskoj skupštini otvorila je dublje pitanje: je li riječ o demografskoj mjeri ili, kako tvrdi oporba, tek socijalnom potezu bez stvarnog učinka na pad broja rođenih.

Gradska skupština Grada Zagreba usvojila je izmijenjenu odluku prema kojoj se jednokratna novčana pomoć za opremu novorođenog djeteta povećava na 800 eura, a rok za ostvarivanje prava produljuje sa šest na 12 mjeseci nakon rođenja. Odlukom se dodatno propisuje da posvojena djeca imaju pravo na pomoć do navršene 15. godine, neovisno o tome je li im takva pomoć bila osigurana ranije.

Povećanje iznosa populističko

Prijedlog su Skupštini uputili Klub gradskih zastupnika i zastupnica Možemo! i Klub gradskih zastupnika SDP-a, a prihvaćen je s 36 glasova „za” i šest suzdržanih. Oporbeni zastupnici tijekom rasprave nisu osporavali administrativne izmjene, ali su povećanje iznosa nazvali populističkim i nedostatnim u odnosu na, kako su naveli, „alarmantnu” demografsku situaciju.

Predsjednik Kluba gradskih zastupnika HDZ-DP-HSU Mario Župan upozorio je da predloženi iznos ne prati rast obiteljskih troškova i da ne prepoznaje razliku između obitelji s jednim i s više djece. Klub je amandmanima predložio da pomoć za prvo dijete iznosi 900 eura, za drugo 1.200, a za treće i svako sljedeće 1.500 eura. Amandmani nisu prihvaćeni, s 16 glasova „za”, 25 „protiv” i jednim suzdržanim. Župan je pritom naveo podatak da je u Zagrebu 2024. godine rođeno 6.862 djece, što je 1,9 posto manje nego godinu ranije, uz napomenu da je pad broja novorođenih zabilježen i na nacionalnoj i europskoj razini.

Pomoć je “sramotno niska”

Rasprava se dodatno zaoštrila istupom zastupnice Dine Dogan iz Kluba „Liberali”, koja je povećanje ocijenila simboličnim u usporedbi s gradskim izdvajanjima za udruge.

– Ne radi se uopće o povećanju novčane pomoći, ovo je smiješno. Povući ću paralelu – koliko novca smo udrobili u njihove parapolitičke i ideološki bliske udruge. Da se taj novac, a govorimo o 11 milijuna eura u zadnje dvije godine, nije mogao staviti na nekakvu socijalnu ili demografsku mjeru? – poručila je Dogan.

Zastupnik Tomislav Jelić iz Kluba Jedino Hrvatska! nazvao je pomoć „sramotno niskom” i ustvrdio da su mu, kako je rekao, i sami predlagatelji potvrdili da se radi o socijalnoj, a ne demografskoj mjeri.

– Ako je to socijalna mjera, znači da Grad Zagreb uopće nema demografskih mjera, iako je situacija alarmantna – rekao je Jelić, dodajući da većina gradova i općina u Hrvatskoj isplaćuje višestruko veće naknade.

Sličan stav iznio je i zastupnik Josip Periša iz Kluba Marija Selak Raspudić – Nezavisna lista, koji je ustvrdio da povećanje na 800 eura ne pokriva osnovne potrebe novorođenčeta.

– Osnovne i esencijalne potrebe premašuju 1.500 eura, a ovdje nema nikakvog povećanja za svako iduće dijete, što ovu mjeru čini fingiranjem socijalne politike – poručio je Periša.

“To nije posljednje povećanje novčane pomoći u ovom mandatu”

Gradonačelnik Tomislav Tomašević odbacio je te ocjene i naglasio da je riječ o univerzalnoj mjeri namijenjenoj svim roditeljima pod jednakim uvjetima.

– Oporbeni zastupnici često nemaju nikakve logike u njihovim napadima. Po čemu ovo nije demografska mjera? Ako dajete pomoć od 800 eura za novorođeno dijete, kako to nije demografska mjera? – rekao je Tomašević, dodajući da ne postoje socijalni kriteriji po kojima bi netko dobio više ili manje.

– Svi dobiju jednako zato da bi se pomoglo roditeljima koji imaju novorođeno dijete ili koji su posvojili dijete, tako da je to čista demografska mjera – poručio je.

Predsjednik Gradske skupštine Matej Mišić najavio je da se na ovom povećanju neće stati.

– To nije posljednje povećanje novčane pomoći u ovom mandatu – rekao je Mišić, podsjetivši da je u pet godina od uvođenja univerzalne pomoći riječ o trećem povećanju iznosa.

Na istoj sjednici zastupnici su prihvatili i odluku o visini turističke pristojbe za 2027. godinu. Paušalni iznos po krevetu za pružatelje smještaja u domaćinstvu povećava se s 55 na 70 eura, dok se za obiteljska poljoprivredna gospodarstva podiže s 45,79 na 50 eura. Ostale kategorije ostaju na razini iz 2026.

Jednoglasno je prihvaćen i prijedlog prema kojem se pravo na kandidiranje za „Nagradu Luka Ritz – Nasilje nije hrabrost” proširuje na građane i udruge, uz dopunu kriterija kojima se, uz afirmaciju, naglašava i zaštita ljudskih prava.