Uvode se nameti za lokalne jedinice koje ignoriraju odvajanje otpada

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić izvijestio je da je Hrvatska prošlu godinu završila s 41 posto odvojeno prikupljenog komunalnog otpada, što predstavlja porast od četiri postotna boda u odnosu na 2019. godinu. Kazao je i da je u 2020. bilo 34 posto recikliranja te je i na taj način postignut iskorak za četiri postotna boda u odnosu na godinu ranije.

– Držimo da će 2021., s obzirom na dodatnu nabavu infrastrukture, a tu prije svega mislimo na preko milijun i 200.000 spremnika koje smo preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost podijelili jedinicama lokalne samouprave, donijeti dodatan i značajan iskorak u smislu odvajanja i recikliranja, poručio je ministar na konferenciji za novinare na kojoj je predstavio Izvješće o komunalnom otpadu za 2020.

Ćorić je najavio da Nacionalni plan oporavka i otpornosti, u svojoj omotnici namijenjenoj kružnom gospodarstvu, nosi daljnjih milijardu i 250 milijuna kuna, a Operativni program Konkurentnost i kohezija oko milijardu i 200 milijuna kuna. Ako se tome dodaju sredstva iz Fonda, koja će se usmjeriti u programe kojima će se omogućiti daljnji razvoj kružnog gospodarstva, ukupna omotnica namijenjena kreiranju učinkovitog sustava gospodarenja otpadom premašit će tri milijarde kuna.

Također je najavio da će jedinice lokalne samouprave koje će sustavno ignorirati potrebu odvajanja otpada za to plaćati određenu cijenu.

– Tu neku vrstu nameta na odložene količine otpada mogu očekivati u sljedećih par godina, poručio je.

Naveo je da su pojedini dijelovi države nešto više iskoračili kako u odvojenom prikupljanju otpada, tako i izgradnji infrastrukture, a neki drugi manje. Stoga su nastojanja Ministarstva da u narednom razdoblju omogući svakoj lokalnoj jedinici da u da u tom smjeru dodatno iskorači uz maksimalno sufinanciranje iz EU omotnica, Fonda za zaštitu okoliša i Ministarstva.

Ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić rekao je da najveći udio odvojenog prikupljanja otpada ima općina Belica (79,8 posto) i grad Prelog (71 posto) te Međimurska županija s 58,4 posto. Rekao je i da se Zagreb značajno popravio i sada je među vodećima, na 48 posto po odvojenom prikupljanju otpada. Najmanji udio odvojenog prikupljanja otpada ima Ličko-senjska županija (20 posto) i Zadarska županija (20,4 posto).