U Zagrebu obilježen Svjetski dan Parkinsonove bolesti

Svjetski dan Parkinsonove bolesti obilježava se u Zagrebu na Cvjetnom trgu s ciljem podizanja svijesti o izazovima s kojima se suočava velik broj oboljelih te naglašavanja važnosti pravodobne dijagnoze i sustavne podrške. Prema procjenama, u Hrvatskoj s ovom bolešću živi između 19.000 i 20.000 osoba, dok ih je u svijetu više od 10 milijuna.

Obilježavanje se, šesnaestu godinu zaredom, održava u organizaciji udruge Parkinson i mi, uz pokroviteljstvo Ministarstva zdravstva i Grada Zagreba. Građanima će se dijeliti informativni materijali i crveni tulipani, međunarodni simbol borbe protiv Parkinsonove bolesti, a psiholozi i fizioterapeuti pružat će podršku kroz „mentalni kutak“ te voditi plesne i individualne vježbe s ciljem poticanja fizičke aktivnosti.

Kronična i progresivna bolest

Parkinsonova bolest prvi je put opisana 1817. godine u radu britanskog liječnika James Parkinson pod nazivom Esej o drhtajućoj paralizi, a njegov rođendan, 11. travnja, obilježava se kao Svjetski dan Parkinsonove bolesti. Riječ je o kroničnoj, progresivnoj neurodegenerativnoj bolesti koja nastaje zbog propadanja dopaminskih neurona u dijelu mozga odgovornom za kontrolu pokreta.

– Parkinsonova bolest je kronična neurodegenerativna progresivna bolest kod koje dolazi do odumiranja dopaminskih neurona u supstanciji nigri, ali su uključeni i drugi neurotransmiteri – istaknula je prof. prim. dr. sc. Vladimira Vuletić, predstojnica Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka.

Rani i kasni simptomi

Prema riječima stručnjaka, prvi vidljivi znakovi bolesti najčešće su tremor u mirovanju, ukočenost i usporenost pokreta, smanjena mimika lica te sitan rukopis. Kako bolest napreduje, javljaju se poteškoće u hodu, padovi i blokade pokreta.

– Čak deset godina prije pojave motoričkih simptoma mogu se javiti nemotorički znakovi poput anksioznosti, depresije, poremećaja spavanja, gubitka osjeta mirisa, umora i konstipacije – naglasila je Vuletić, dodajući kako se u kasnijim fazama mogu razviti demencija, autonomni poremećaji te psihijatrijske komplikacije.

Dijagnoza i liječenje

Dijagnoza se i dalje temelji prvenstveno na prepoznavanju motoričkih simptoma, dok se nemotorički znakovi smatraju važnim ranim pokazateljima, osobito kod osoba s genetskom predispozicijom.

– Iako se uzrok bolesti ne može u potpunosti utvrditi niti postoji lijek koji je može izliječiti, danas raspolažemo brojnim terapijskim mogućnostima koje učinkovito kontroliraju simptome i značajno poboljšavaju kvalitetu života – pojasnila je Vuletić.

Terapija uključuje primjenu lijekova poput levodope i karbidope, a u uznapredovalim fazama koriste se i invazivne metode poput dubinske mozgovne stimulacije te različitih pumpi za kontinuiranu primjenu terapije. Ključnu ulogu ima multidisciplinarni pristup koji uključuje neurologa, psihologa, logopeda, fizioterapeuta i radnog terapeuta.

Važnost društvene uključenosti

Osim medicinskih izazova, oboljeli se često suočavaju sa stigmatizacijom i društvenom izolacijom. Stručnjaci stoga naglašavaju važnost edukacije javnosti i aktivnog uključivanja oboljelih u svakodnevni život.

– S Parkinsonovom bolešću se živi i od nje se ne umire. Važno je ostati fizički i mentalno aktivan te se ne povlačiti iz društva – poručila je Vuletić, ističući kako udruge pacijenata imaju ključnu ulogu u pružanju podrške i razmjeni iskustava.

„Premostimo jaz u skrbi“

Ovogodišnja europska kampanja nosi poruku „Premostimo jaz u skrbi“, upozoravajući na nedostatke u sustavu podrške. Među prioritetima se ističu pravodobno informiranje nakon postavljanja dijagnoze, dostupnost posebno educiranog zdravstvenog osoblja te prilagodba zdravstvenog sustava potrebama oboljelih kako bolest napreduje.

Obilježavanje na Cvjetnom trgu još jednom podsjeća da Parkinsonova bolest nije samo medicinski, već i društveni izazov koji zahtijeva koordinirano djelovanje zdravstvenog sustava, institucija i zajednice.