Turkalj: Hoće li Tomašević opet oprati ruke od svega ili će priznati da je bio upozoren?

Natječaj za sistematske preglede zaposlenika Grada Zagreba, na kojem Dom zdravlja Zagreb Centar drugi put zaredom nije dobio posao, otvorio je u emisiji ZOOM niz pitanja o upravljanju gradskim zdravstvenim ustanovama, odgovornosti ravnatelja i upravnih vijeća te načinu na koji gradski sustav reagira tek kada problemi postanu javni.

Turkalj je objasnila da je do teme došla pripremajući aktualni sat, u vrijeme kada se u javnosti govorilo o prozivkama na račun države zbog ugovora koje sklapa s privatnim poliklinikama. Rekla je da takvo propitivanje podržava, ali da joj je, kako tvrdi, bilo sporno što je Grad Zagreb ranije za sistematske preglede svojih zaposlenika imao ugovor s Poliklinikom Medical, i to kroz javnu nabavu iz 2023. godine, kada je Možemo! već bio na vlasti u Zagrebu.

– Riječ je o ugovoru i o javnoj nabavi iz 2023., kada je Možemo! već dvije godine bio na vlasti u Zagrebu – rekla je Dragana Turkalj.

Ponavljaju se scenariji

Nastavila je da se ugovor za sistematske preglede sklapa na dvije godine, pa je očekivala da je morao isteći te je provjerila novu javnu nabavu. Kazala je da su dokumenti javno dostupni na stranicama Grada Zagreba te da ju je iznenadilo što se ponavlja, kako je opisala, “vrlo sličan scenarij”.

– Ponovno imamo javnu nabavu za uslugu sistematskih pregleda zaposlenika u Gradu Zagrebu i drugi put zaredom Dom zdravlja Zagreb Centar ne prolazi na toj javnoj nabavi i ne dobiva ugovor, već ga dobivaju privatne poliklinike – rekla je Dragana Turkalj.

Na pitanje novinara o broju zaposlenika na koje se nabava odnosi odgovorila je da to u dokumentaciji nije istaknuto. Navela je da je riječ o nabavi “nešto većoj od 800.000 eura” te da je raspisana i još jedna slična nabava, pa pretpostavlja da ovdje nisu obuhvaćeni svi.

U razgovoru je posebno naglasila da je Dom zdravlja Zagreb Centar, kako je rekla, 2022. obnovljen upravo radi obavljanja sistematskih pregleda te se osvrnula na otvorenje centra.

– 2022. imali smo pompozno otvaranje centra za sistematske preglede upravo u toj ustanovi, ali od toga su ostale, izgleda, samo lijepe fotografije – rekla je Dragana Turkalj.

Opisala je dva različita ishoda na dvije javne nabave. Za 2023. je rekla da ponuda Doma zdravlja Zagreb Centar nije bila najjeftinija te da je Poliklinika Medical ponudila nešto nižu cijenu, nakon čega se, kako je navela, gradska strana pravdala da je “morala odabrati najjeftiniju ponudu”, što je osporila.

– To oni koji prate javne nabave znaju da nije istina – rekla je Dragana Turkalj.

Grad prelijeva novac privatnim klinikama

U nastavku je otvorila pitanje logike da se javni novac usmjerava prema privatnom sektoru ako se posao može obaviti u gradskom sustavu.

– Kako može za Grad Zagreb biti povoljnije prelijevati javni novac privatnoj poliklinici nego da on ostaje unutar sustava – rekla je Dragana Turkalj.

Za novu nabavu rekla je da se dogodio drugačiji scenarij i da Dom zdravlja Zagreb Centar nije poslao potpunu dokumentaciju, navodeći kao primjer troškovnik za ultrazvuk štitnjače.

– Ono što im nedostaje u toj javnoj nabavi jest troškovnik za ultrazvuk štitnjače, a to je pretraga koju oni redovito obavljaju – rekla je Dragana Turkalj.

Novinar je primijetio da se u praksi često traži dopuna dokumentacije i kod većih natječaja, dok je Turkalj prenijela objašnjenje koje je, kako je rekla, vidjela u postupku.

– Objasnili su zašto Dom zdravlja Zagreb Centar nije mogao nadopuniti ponudu, jer bi to izravno utjecalo na cijenu – rekla je Dragana Turkalj.

Govoreći o cijenama, rekla je da je od izabranog ponuđača traženo dodatno pojašnjenje jer je bio “značajno jeftiniji”, navodeći da je nabava bila raspisana na više od 800 tisuća eura, a da je ponuda bila nešto veća od 670 tisuća eura, dok su ostale ponude bile u rasponu od oko 790 do nešto više od 800 tisuća eura.

– Pročitala sam i njihovo obrazloženje zašto su tako jeftiniji. To je meni neka suhoparna rečenica koja se tek treba opravdati – rekla je Dragana Turkalj.

U tom dijelu razgovora naglasila je da ne iznosi tvrdnju da postoji dokazano pogodovanje, ali da joj je ponavljanje istog ishoda neobično.

– Ovo je potencijalna afera. Mi nemamo dokaze da je tu netko nešto s nekim dogovorio ili pogodovao, ali je vrlo neobično da dva puta zaredom pratimo isti scenarij – rekla je Dragana Turkalj.

“Svrha postojanja upravnog vijeća je da pita tko je kriv”

Turkalj je na pitanje tko snosi odgovornost odgovorila da je to “ključno pitanje” te da vidi prostor za uključivanje Ureda za kontrolu i da bi nekoga trebalo pozvati na odgovornost zbog toga što ozbiljna gradska ustanova ne može ispuniti dokumentaciju za javnu nabavu. Novinar je podsjetio da se u sličnim situacijama često govori kako odgovornost snose ravnatelji, a Turkalj je pitanje odgovornosti proširila na upravna vijeća.

– Svrha postojanja upravnog vijeća je da pitaš na sjednici zašto se dogodilo da smo izgubili ovu javnu nabavu, tko je kriv što smo poslali nepotpun troškovnik – rekla je Dragana Turkalj.

Dodala je da ta pitanja, prema njezinu stavu, ne bi trebala dolaziti primarno iz oporbe nego iz tijela koja su osnovana da nadziru ustanove.

– To ne bih trebala pitati ja nego članovi upravnog vijeća, posebno oni koji vode ta upravna vijeća – naglasila je.

U istom dijelu emisije novinar je spomenuo i druge ustanove o kojima se ranije govorilo u javnosti, poput Klinike za psihijatriju Sveti Ivan i Doma zdravlja Zagreb-Zapad, kao i ulogu upravnih vijeća. Turkalj je ustvrdila da se “svugdje ponavlja isti scenarij” te da se upravna vijeća, kako je rekla, brane i u situacijama kada bi trebala nadzirati rad ustanova.

Novinar je spomenuo i političku dimenziju sastava upravnih vijeća, a Turkalj je govorila o tome tko bi trebao voditi ustanove.

– Uvijek je bolje da je na čelu takvih ustanova struka – rekla je Dragana Turkalj.

Dodala je da se u javnosti povremeno otvara pitanje jesu li ravnatelji nužno liječnici ili bi u nekim slučajevima upravljanje trebalo prepustiti i drugim profilima.

– Mi imamo često problem da su ravnatelji iz redova liječnika, a možda bi trebali biti iz redova ekonomista ili menadžera – rekla je.

Gradonačelnik imenuje ravnatelje

Na pitanje o rješenjima koja se mogu provesti odmah, bez velikih reformi, odgovorila je da bi, po njezinu stavu, već samo jače inzistiranje na odgovornosti imalo učinka.

– Samo pozivanje na odgovornost u ovakvim situacijama puno bi pomoglo – rekla je Dragana Turkalj.

U razgovoru je otvoreno i pitanje tko imenuje ravnatelje. Novinar je rekao da ih imenuje gradonačelnik, na što je Turkalj odgovorila potvrdno.

– Gradonačelnik imenuje – rekla je Dragana Turkalj.

Upitana zna li je li gradonačelnik imenovao i ravnatelja o kojem se govori u kontekstu Doma zdravlja Zagreb Centar, rekla je da taj podatak nije provjerila.

– Nisam provjerila, ali i to bi trebalo provjeriti – rekla je.

Kruna Možemovskog licemjerstva

U nastavku emisije razgovor se proširio na širi obrazac upravljanja gradskim ustanovama, pri čemu je novinar spomenuo slučajeve u kulturi i sportu, uključujući Hipodrom i Ustanovu za upravljanje sportskim objektima. Turkalj je na to reagirala ocjenom da su objašnjenja gradske vlasti o neupućenosti neprihvatljiva.

– To su smiješni izgovori. To je zaista kruna licemjerstva gradske vlasti koja se stalno kune u transparentnost, ispravnost i čestitost, a onda paralelno ima afere u svojim ustanovama – rekla je Dragana Turkalj.

U razgovoru je spomenuto i da su se u nekim slučajevima reakcije dogodile tek nakon uključivanja USKOK-a, dok je Turkalj nastavila u istom smjeru, ističući da se, prema njezinu dojmu, preventivno ne djeluje.

Govoreći o gradskom zdravstvu šire, rekla je da sustav ne funkcionira dobro, ali da to nije tema za političko nadmetanje nego za upozoravanje.

– Mi se s ovim kao klub ne naslađujemo. Ukazujemo na potencijalno moguću aferu, ali nije nam drago što u našem gradu domovi zdravlja i druge zdravstvene ustanove nemaju ono mjesto koje bi trebali imati – rekla je Dragana Turkalj.

Naglasila je da domovi zdravlja trebaju olakšavati život građanima i rasteretiti bolnički sustav, a da se to često ne ostvaruje.

– Mislim da je za to kriv način upravljanja, a ne ljudi koji tamo rade – rekla je.

U razgovoru se otvorila i tema dugova, pri čemu je Turkalj iznijela podatak za Dom zdravlja Zagreb Centar.

– Oni su vam 30. lipnja 2025. iznosili šest milijuna eura – rekla je Dragana Turkalj.

“Grad reagira tek kad problem postane javan”

Novinar je razgovor proširio na dostupnost primarne zdravstvene zaštite, navodeći podatak da velik broj građana nema liječnika obiteljske medicine, ginekologa ili stomatologa. Turkalj je odgovorila da domovi zdravlja “ne funkcioniraju” te je otvorila pitanje što je gradska vlast napravila da se to promijeni.

– Domovi zdravlja se sustavno zanemaruju – rekla je Dragana Turkalj.

Usporedila je to s primjerima iz Zagrebačke županije, gdje gradovi, prema njezinim riječima, potiču mlade liječnike dodatcima na plaću, osiguravanjem smještaja i drugim mjerama, uz poruku da bi i Zagreb trebao djelovati ako je stanje kritično.

Novinar je otvorio pitanje odnosa javnog i privatnog sektora u zdravstvu, navodeći da sustav nije samodostatan i da će uvijek postojati određena ovisnost o privatnim uslugama. Turkalj je rekla da se treba raditi na smanjenju ovisnosti, ali da joj je neprihvatljivo kada se privatni sektor koristi i za ono što javni sustav može obaviti.

– Ja bih razumjela da se moramo osloniti na privatnu polikliniku za nešto što u gradu nemamo. Meni je apsurdno da imamo obnovljen centar za sistematske preglede, a ugovor dajemo privatnoj poliklinici i ne činimo sve da taj posao dobije gradska ustanova – rekla je.

Prometna opterećenja proširila se na cijeli dan

Na pitanje što to znači za pacijente, rekla je da je većini građana najvažnije da je usluga kvalitetna, brza i dostupna, te da mnogi ne razmišljaju je li pregled obavljen u domu zdravlja ili privatnoj poliklinici ako ga ne plaćaju sami, ali je dodala da činjenica da i druge ustanove ugovaraju sistematske preglede s privatnicima pokazuje da “nešto ne štima” u javnom sustavu.

U nastavku je govorila o potrebi revitalizacije ustanova i mogućim promjenama u načinu rada, uz smanjenje gubitaka.

U drugom dijelu emisije razgovor se proširio na rad gradskog sustava općenito, uključujući odbore i dostupnost izvještaja. Turkalj je rekla da se izvještaji moraju tražiti i da je rad gradskih zastupnika ograničen procedurama jer većina odlučuje o zahtjevima, što produljuje rokove.

Govoreći o prometu, rekla je da građani osjećaju sve veće gužve i da su se prometna opterećenja proširila na cijeli dan.

– Meni se čini da su te studije zaista stvaranje neke dimne zavjese kako bi se prikazalo da se nešto radi – rekla je Dragana Turkalj.

Novinar je spomenuo BAJS kao primjer usluge koju bi, prema njegovu stavu, mogao organizirati i javni sustav, dok je Turkalj rekla da se takva rješenja nude kao prvo, umjesto da se najprije unaprijedi javni prijevoz.

I nečist zrak je sigurnosni problem

U dijelu o Gradskoj skupštini novinar je otvorio temu ustavne tužbe, navodeći da će se o njoj raspravljati na sjednici, te je pitao hoće li je Turkalj podržati. Odgovorila je da su dvije ustavne teme različite, da dio vezan uz doček rukometaša neće podržati, dok dio koji se odnosi na zakon o prostornom uređenju još proučavaju.

– Ako me pitate za doček rukometaša, to nećemo podržati. Dio koji se odnosi na prostorno uređenje još proučavamo – rekla je Dragana Turkalj.

Govoreći o radu Skupštine, rekla je da se, prema njezinu dojmu, pozicija često minimalno uključuje u rasprave o komunalnim temama.

– Izgleda tako da najčešće pozicija u takvim raspravama ne sudjeluje ili sudjeluje minimalno – rekla je.

U završnici emisije dotaknuli su se sigurnosti. Novinar je govorio o međuvršnjačkom nasilju i izgredima, a Turkalj je rekla da Zagreb i dalje ima razinu sigurnosti zbog koje se može biti zadovoljan, uz napomenu da su takvi slučajevi izolirani. Istodobno je upozorila na šire poimanje sigurnosti, uključujući kvalitetu zraka i zdravstvene uvjete.

– Ja bih htjela kada je riječ o sigurnosti u Zagrebu upozoriti na pitanje je li Zagreb siguran po kvaliteti zraka – rekla je Dragana Turkalj.

Navela je da su predlagali kupnju dodatnih mjernih postaja, dok je novinar spomenuo različite podatke koji se pojavljuju na internetskim servisima. Turkalj je rekla da se razlike pojavljuju zbog različitih tipova mjernih postaja, ali je ostala pri tvrdnji da Zagreb nije siguran kada je riječ o kvaliteti zraka, spominjući pritom Jakuševec i pročistač otpadnih voda.

Ništa se ne mijenja

U završnici emisije, na pitanje što se u Zagrebu najsporije mijenja, rekla je da se “skoro ništa ne mijenja” te da je jedina konstanta naručivanje studija.

– U Zagrebu se skoro ništa ne mijenja – rekla je Dragana Turkalj.

– Grad stalno naručuje nekakve studije. Svakog tjedna je jedna studija. Pitanje je što se s njima poslije događa – rekla je Dragana Turkalj.