Trideset stvari u koje gotovo svi vjeruju, a zapravo su potpuna laž

Od najranijeg djetinjstva i školskih klupa, sustavno nas uče raznim “činjenicama” koje, kao djeca, prihvaćamo zdravo za gotovo i bez ikakvog propitivanja. Mnoge od tih priča i tvrdnji prenose se s koljena na koljeno, desetljećima cirkuliraju u javnom prostoru i s vremenom postaju neizostavan dio naše opće kulture, unatoč tome što često nemaju apsolutno nikakvo uporište u znanstvenoj ili povijesnoj stvarnosti.

Upravo zbog toga, kucnuo je čas da kritički preispitamo sve ono što mislimo da pouzdano znamo. U nastavku donosimo 30 najčešćih i najupornijih zabluda koje su se, poput nevidljivih korova, duboko ukorijenile u našoj kolektivnoj svijesti i svakodnevnom razmišljanju, prenosi net.hr.

Koristimo samo deset posto našeg mozga

Ova popularna ideja, često viđena u filmovima, potpuna je neistina. Skenovi mozga jasno pokazuju da koristimo gotovo cijeli mozak, čak i dok spavamo ili obavljamo jednostavne zadatke. Svaki dio mozga ima specifičnu funkciju i aktivan je u određenom trenutku, a oštećenje čak i malog dijela može imati ozbiljne posljedice.

Različiti dijelovi jezika osjećaju različite okuse

Sjećate se mape okusa iz škole? Vrijeme je da je zaboravite. Iako su nas učili da se slatko osjeća na vrhu jezika, a gorko na dnu, istina je da sve okusne pupoljke imamo na svim dijelovima jezika. Neki dijelovi mogu biti blago osjetljiviji na određene okuse, ali ne postoje isključive zone.

Krv u našim venama je plava

Vene nam se kroz kožu čine plavima zbog načina na koji svjetlost prodire kroz slojeve tkiva i kako naše oči percipiraju boje. Krv je, međutim, uvijek crvena. Krv bogata kisikom koja teče arterijama jarko je crvena, dok je deoksigenirana krv u venama tamnocrvena, ali nikada plava.

Kosa i nokti nastavljaju rasti nakon smrti

Ovo je jeziva, ali netočna tvrdnja. Nakon smrti, tijelo dehidrira, a koža se isušuje i povlači, posebno oko noktiju i folikula kose. To stvara optičku iluziju da su kosa i nokti narasli, dok su u stvarnosti samo postali vidljiviji.

Brijanjem dlake postaju gušće i tamnije

Brijanje uklanja dlaku samo s površine kože, ne utječući na folikul iz kojeg raste. Nakon brijanja, dlaka ima oštar, tupi vrh, zbog čega se pri ponovnom rastu može činiti debljom i grubljom na dodir. Njezina debljina i boja ostaju genetski predodređene.

Pucanje prstiju uzrokuje artritis

Iako zvuk može biti iritantan, pucanje prstiju ne uzrokuje artritis. Zvuk koji čujemo nastaje zbog pucanja mjehurića dušika u sinovijalnoj tekućini koja podmazuje zglobove. Iako prekomjerno i snažno pucanje može dovesti do oštećenja ligamenata, znanstvene studije nisu pronašle vezu s artritisom.

Morate pričekati 24 sata da prijavite nestanak osobe

Ovo je izuzetno opasan mit koji se često može vidjeti u filmovima i serijama. Policiji treba odmah prijaviti sumnju na nestanak osobe. Prvi sati su ključni za potragu i svako odgađanje može drastično smanjiti šanse za pronalazak nestale osobe.

Gledanje televizije izbliza oštećuje vid

Sjedenje preblizu ekrana može uzrokovati privremeno naprezanje očiju, suhoću i glavobolju, ali neće trajno oštetiti vaš vid. Kratkovidnost i drugi problemi s vidom najčešće su posljedica genetike i drugih faktora, a ne navike gledanja televizije iz neposredne blizine.

Bikove iritira crvena boja

Prizor matadora koji maše crvenim plaštem pred razjarenim bikom je ikoničan, ali i temeljen na zabludi. Bikovi su zapravo daltonisti i ne razlikuju crvenu od zelene boje. Ono što ih potiče na napad jest kretanje i mahanje plaštem, a ne sama boja.

Zlatne ribice imaju pamćenje od tri sekunde

Ova fraza kojom opisujemo zaboravnost nepravedna je prema zlatnim ribicama. Istraživanja su pokazala da ove ribe mogu pamtiti informacije i do pet mjeseci. U stanju su naučiti povezivati zvukove s hranom i prepoznavati svoje vlasnike.

Miševi obožavaju sir

Suprotno onome što vidimo u crtanim filmovima, miševi nisu ludi za sirom. Njihova prehrana se primarno temelji na žitaricama, voću i hrani bogatoj šećerom. Sir će pojesti ako nemaju drugog izbora, no jak miris nekih sireva ih čak može i odbiti.

Nojevi zabijaju glavu u pijesak kad su uplašeni

Ovaj mit vjerojatno potječe od toga što nojevi kopaju gnijezda u pijesku i povremeno guraju glavu unutra kako bi okrenuli jaja. Kada se osjećaju ugroženo, oni ili bježe koristeći svoje duge i snažne noge ili leže na tlu kako bi se stopili s okolinom, ali ne zabijaju glavu u pijesak.

Leminzi izvršavaju masovno samoubojstvo

Ovu bizarnu ideju popularizirao je Disneyjev dokumentarac “Bijela divljina” iz 1958. godine, u kojem je ekipa filma natjerala leminge da skoče s litice. U prirodi, tijekom migracija i prenapučenosti, leminzi mogu slučajno pasti s litica, ali ne postoji dokaz da to čine namjerno.

Ako dotaknete ptića, majka će ga odbaciti

Većina ptica ima vrlo slabo razvijen osjet njuha i neće odbaciti svoje mladunče samo zato što na njemu osjete ljudski miris. Ipak, najbolje je ne dirati ptiće osim ako nisu u očitoj opasnosti, kako ih ne biste nepotrebno uznemirili ili izložili predatorima.

Deve čuvaju vodu u grbama

Grbe deva ne služe kao spremnici za vodu, već za pohranu masti. Te masne naslage su izvor energije koji devama omogućuje preživljavanje u pustinjskim uvjetima kada je hrana oskudna. Vodu pohranjuju u svom krvotoku, a njihova tijela su izuzetno učinkovita u očuvanju tekućine.

Vikinzi su nosili kacige s rogovima

Slika Vikinga s rogatim kacigama duboko je ukorijenjena u popularnoj kulturi, ali je povijesno netočna. Ne postoje arheološki dokazi koji bi potvrdili takav dizajn. Vjeruje se da je ovaj mit stvoren u 19. stoljeću za potrebe Wagnerove opere “Prsten Nibelunga” kako bi likovi izgledali dramatičnije na pozornici.

Napoleon Bonaparte je bio izuzetno nizak

Napoleon je bio visok oko 168 centimetara, što je bila prosječna visina za Francuza početkom 19. stoljeća. Zabluda o njegovoj niskoj visini dijelom je rezultat britanske ratne propagande, a dijelom zbog razlike između francuskih i engleskih mjernih jedinica tog doba, što je stvaralo zabunu.

Albert Einstein je pao matematiku u školi

Ova priča, često korištena za tješenje loših učenika, potpuno je neistinita. Einstein je bio genij za matematiku i fiziku od najranije dobi. Do svoje 15. godine već je savladao diferencijalni i integralni račun. Mit je vjerojatno nastao zbog razlika u sustavima ocjenjivanja između njemačkih i švicarskih škola.

Vještice iz Salema spaljivane su na lomači

Tijekom zloglasnih suđenja vješticama u Salemu krajem 17. stoljeća, nijedna osuđena osoba nije bila spaljena na lomači. Obješeno je 19 osoba, dok je jedan muškarac, Giles Corey, bio zgnječen kamenjem jer je odbio izjasniti se o krivnji. Spaljivanje je bila praksa u Europi, ali ne i u američkim kolonijama.

Kleopatra je bila Egipćanka

Iako je bila posljednja kraljica Egipta, Kleopatra nije bila etnička Egipćanka. Potjecala je iz dinastije Ptolomejevića i bila je grčkog podrijetla, kao potomak Ptolomeja I Sotera, jednog od generala Aleksandra Velikog. Zanimljivo je da je bila prva iz svoje dinastije koja je naučila govoriti egipatski jezik.

Grom nikada ne udara u isto mjesto dvaput

Ovo je opasna zabluda. Grom ne samo da može, već i često udara u isto mjesto, pogotovo ako se radi o visokim i istaknutim objektima. Primjerice, Empire State Building u New Yorku grom pogodi u prosjeku 23 puta godišnje, što dokazuje da su neka mjesta znatno podložnija udarima.

Šećer uzrokuje hiperaktivnost kod djece

Iako mnogi roditelji vjeruju u ovu tvrdnju, brojne znanstvene studije nisu uspjele dokazati izravnu vezu između unosa šećera i hiperaktivnog ponašanja. Uzbuđenje koje se često pripisuje šećeru vjerojatnije je posljedica samog okruženja, poput rođendanskih proslava, nego slatkiša.

Prehlada nastaje zbog izlaganja hladnoći

Prehladu uzrokuju virusi, a ne niska temperatura ili mokra kosa. Iako hladnoća može blago oslabiti imunološki sustav, glavni razlog zašto se češće razbolijevamo zimi je taj što više vremena provodimo u zatvorenim prostorima s drugim ljudima, što olakšava širenje virusa s osobe na osobu.

Žvakaćoj gumi treba sedam godina da se probavi

Ako slučajno progutate žvakaću gumu, ne brinite. Ona neće ostati u vašem želucu sedam godina. Baza žvakaće gume je uglavnom neprobavljiva, pa će proći kroz vaš probavni sustav i biti izbačena iz tijela za dan ili dva, kao i druga neprobavljiva vlakna.

Kineski zid je jedina građevina vidljiva s Mjeseca

Ovo je jedna od najraširenijih urbanih legendi. Nijedna ljudska građevina, uključujući i Kineski zid, nije vidljiva s Mjeseca golim okom. Čak i iz niske Zemljine orbite, zid je jedva vidljiv i to samo pod idealnim uvjetima, jer je relativno uzak i stapa se s okolinom.

Treba piti osam čaša vode dnevno

Pravilo o osam čaša vode popularan je savjet, ali nije znanstveno utemeljeno za sve. Potreba za tekućinom individualna je i ovisi o dobi, razini tjelesne aktivnosti, klimi i prehrani. Značajan dio tekućine unosimo i kroz hranu poput voća, povrća i juha.

Ako prerežete glistu na pola, dobit ćete dvije

Ovo je netočan i prilično okrutan mit. Iako neke vrste crva imaju nevjerojatnu sposobnost regeneracije, kod obične kišne gliste samo prednji dio, onaj s glavom, može preživjeti i regenerirati rep ako je rez napravljen dovoljno daleko od vitalnih organa. Drugi dio neizbježno ugiba.

Ljudi imaju samo pet osjetila

Aristotelova podjela na pet osjetila na vid, sluh, njuh, okus i dodir je zastarjela. Suvremena znanost prepoznaje mnogo više osjetilnih sustava. Među njima su ravnoteža (ekvilibriocepcija), osjećaj za položaj tijela (propriocepcija), osjećaj za temperaturu (termocepcija) i osjećaj boli (nocicepcija).

Ne smije se plivati odmah nakon jela

Uvriježeno je vjerovanje da plivanje s punim želucem može uzrokovati opasne grčeve. Iako plivanje neposredno nakon obilnog obroka može biti neugodno jer tijelo usmjerava krv prema probavnom sustavu, ne postoje dokazi da to povećava rizik od utapanja. Najgore što se može dogoditi je osjećaj težine ili blaga mučnina.

Postoji “tamna strana” Mjeseca

Pojam “tamna strana Mjeseca” je pogrešan. Postoji dalja strana Mjeseca, koju nikada ne vidimo sa Zemlje zbog sinkrone rotacije (Mjesecu treba jednako vremena da se okrene oko svoje osi kao i oko Zemlje). Međutim, i ta dalja strana Mjeseca je obasjana Suncem jednako kao i strana koju vidimo.