Sve više pregleda, ali i sve više bolesti: Sustav nudi prevenciju, ali kronične dijagnoze rastu

Obilježen je Svjetski dan zdravlja, uz naglasak na prevenciji i rano otkrivanje bolesti. No dok sustav nudi sve više preventivnih pregleda, broj kroničnih bolesti i dalje je u porastu. Ubrzan način života i loše navike sve nas više udaljavaju od zdravlja. Na zagrebačkom glavnom trgu i Jarunu građani su mogli besplatno kontrolirati šećer i kolesterol u krvi, krvni tlak te napraviti spirometriju.

– Pazim na sebe, pazim što jedem, puno hodam i tako. Pazim uglavnom, kazala je jedna prolaznica.

– Ja idem svake godine na mamografiju, znači to mi je prioritet. Ali, inače vađenje krvi i tlaka to idem povremeno, dodala je druga.

Okupljene je obišla i ministrica zdravstva Irena Hrstić, koja je poručila kako briga o zdravlju počinje od samih građana.

– Moja poruka bi bila na svjetski dan zdravlja da je pacijent odnosno svaka građanka i svaki građanin aktivni sudionik brige o zdravlju jer samo u sudjelovanju preventivnih pregleda u brizi za usvajanje zdravih životnih navika može činiti kvalitetnu cjelinu s liječnikom odnosno sa strateškim planovima zdravstvena administracije, rekla je ministrica.

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ističu kako Hrvatska ima razvijene programe ranog otkrivanja bolesti, no odaziv i dalje varira. Najbolji je kod pregleda za rak dojke, dok su programi za rano otkrivanje raka debelog crijeva znatno slabije iskorišteni. Samo u Zagrebu, kroz preventivne preglede prostate, obavljeno je deset tisuća pregleda – i spašeno tridesetak života.

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak rekao je da Hrvatska ima razvijene programe ranog otkrivanja raka, uključujući rak dojke, debelog crijeva i vrata maternice, dok su u tijeku pilot-projekti za rano otkrivanje raka prostate te program za melanom koji bi uskoro trebao započeti u Zagrebu.

– Cilj je bolest otkriti na vrijeme, prije nego se razviju ozbiljne posljedice, dodao je.

No, unatoč dostupnoj preventivi, broj kroničnih bolesti i dalje raste, što obiteljski liječnici povezuju s načinom života.

– Što su sve kronične porasti, kroničnih nezaraznih bolesti u prvom redu? Povišeno karnog tlaka, diabetesa, raste broje bolesti srca i krvnih žila, bolesti pluća, astma, KPB, zatim nažalost i onkološke maligne bolesti su u porastu, pa onda porast je zapravo mentalni poteškoće kod mladih ljudi, kazala je liječnica obiteljske medicine Vesna Tabak.

Dodatni problem je i sam sustav. Nedostatak liječnika obiteljske medicine i sve veći pritisak na postojeće, iako je upravo obiteljska medicina prvi i ključni stup sustava prevencije, piše N1.

– I nažalost nema dovoljno liječnika obiteljske medicine, a to se onda odražava tako da je veliki pritisak na liječnike. S druge strane, osim toga što nema liječnika, liječnika obiteljske medicine nema dovoljno, ali i dobna struktura. Liječnika obiteljske medicine je 50, 60 i više godina, dodala je Tabak.

Koliko obolijevamo kao nacija pokazuje i potrošnja lijekova. U odnosu na prošlu godinu porasla je za 6,7 posto količinski, dok je financijski porasla za 13,7 posto, ukupno na više od milijardu i sedamsto milijuna eura.

– To se odnosi na lijekove koji su potrošeni u bolnicama na izvanbolničku potrošnju to su lijekove koje se izdaju na recept i na bezreceptne lijekove. Kao i sad zapadna civilizacija uglavnom troši najviše lijekova za liječenje kronične bolesti, istaknula je Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.

Preventiva je ključ, no u sustavu koji se bori s brojnim izazovima često ostaje u drugom planu. Istovremeno, tempo života koji živimo: stres, loše navike i sve manje vremena za sebe, sve nas više udaljava od zdravlja i sve više pretvara u kronično bolesno društvo.