Stanovi u Zagrebu nikad skuplji. Tomaševićev urbanistički plan dodatno guši ponudu
Cijene stanova i najamnina u Zagrebu obaraju rekorde, a ponuda ne prati rastuću potražnju. Dok se u cijeloj Hrvatskoj godišnje izgradi tek nekoliko tisuća novih stanova, Zagreb i dalje nema dovoljno novogradnje da zaustavi divljanje tržišta. U međuvremenu je novi Generalni urbanistički plan dodatno postrožio uvjete gradnje, pa stručnjaci upozoravaju kako će posljedice biti manja ponuda, viši kvadrati i još teži put do krova nad glavom za prosječne građane.
Cijene bez kočnice
Prosječna tražena cijena novogradnje u Zagrebu premašila je tri tisuće eura po kvadratu, dok je starogradnja samo u godinu dana poskupjela za više od 15 posto. Iznajmljivači također podižu cijene: medijalni mjesečni najam kreće se oko sedamsto eura, a tražene cijene dosežu i petnaest eura po kvadratu.
Takvi trendovi pokazuju da rast više nije ograničen samo na elitne četvrti nego zahvaća gotovo cijeli grad. Najam u centru postao je nedostupan većini, dok se i na rubnim lokacijama sve teže nalazi stan po razumnim uvjetima.
Potražnja stalno raste
U Zagrebu se i dalje traži stan više. Uz domaće kupce s većim primanjima sve su prisutniji strani investitori, a ponuda ne može pratiti takvu razinu interesa. Poseban problem je što veliki dio novih projekata cilja na luksuzni segment, dok stanova prilagođenih prosječnim plaćama gotovo i nema.
Programi poticane stanogradnje tek su simbolični i ne mogu promijeniti ukupnu sliku. Projekti poput onih u Podbrežju ili Svetoj Klari donose nekoliko stotina ili tisuću stanova, no to je tek kap u moru realnih potreba.
Novi GUP dodatno koči gradnju
Umjesto da olakša i ubrza izgradnju, novi Generalni urbanistički plan nameće stroža pravila. Smanjen je koeficijent izgrađenosti pa se na istim parcelama može graditi manje. Povećan je udio zelenih površina i javne infrastrukture, što svakako podiže kvalitetu života, ali istodobno smanjuje prostor za stanogradnju. Obavezna proširenja prometnica i usklađivanje s detaljnim planovima usporavaju izdavanje dozvola, dok je ograničen i broj stanova po zgradi.
Najveći udarac je na male stanove koji su najtraženiji među mladima i obiteljima s prosječnim primanjima. Investitorima se takvi projekti više ne isplate, pa će tržište nuditi sve manje manjih i jeftinijih kvadrata, a sve više većih i skupljih.
Posljedice za građane
Smanjena ponuda i rastuća potražnja mogu donijeti samo jedno – daljnji rast cijena. Stanovi postaju sve teže dostupni, a najamnine već sada dosežu razine koje izjedaju kućne budžete. Posebno su pogođeni mladi ljudi i obitelji koje traže prvi stan, ali i studenti i radnici s prosječnim primanjima koji nemaju mogućnost konkurirati bogatijim kupcima ili stranim investitorima.
Dodatni problem je sporost administracije. Usklađivanje urbanističkih planova može potrajati godinama, a dok se sve procedure ne provedu, nove građevinske dozvole praktički miruju. Zagreb tako ulazi u začarani krug: građani trebaju stanove, potražnja raste, no gradnja se usporava i postaje sve skuplja.
Najviše će stradati mlade obitelji, samci i studenti
Zagreb već sada gradi premalo stanova, a novi urbanistički plan dodatno ograničava mogućnosti gradnje. Umjesto da se na tržištu pojavi nekoliko tisuća novih stanova koji bi barem ublažili pritisak na cijene, očekuje se još manja ponuda i daljnje poskupljenje. Stanovi će biti veći i skuplji, dok će oni manji i dostupniji gotovo nestati iz ponude.
Najviše će stradati mlade obitelji, samci i studenti kojima će dostupnost stanovanja postati još manja. Novi GUP tako u praksi znači dodatno smanjenu dostupnost stanovanja i još više cijene kvadrata i najamnina u Zagrebu.
