Sigurno ste to doživjeli: Zašto neki vozači ubrzaju kad ih krenete pretjecati?

Vozite iza sporijeg auta koji se beskrajno sporo vuče, recimo, magistralom, procijenite situaciju, krenete u pretjecanje i tada shvatite da je i vozač ispred stisnuo po gasu. U sekundi se mirna situacija pretvara u kompliciranu i vrlo rizičnu.

Iako to djeluje kao čisti bezobrazluk, psihologija kaže da iza toga stoje prilično predvidljivi obrasci ponašanja, a u pozadini svega vrlo često stoji povrijeđeni ponos. Prema psihologiji, dio vozača trenutak kad ih netko pokušava obići ne doživljava kao običnu prometnu situaciju, nego kao signal da su “prespori” ili manje sposobni. Umjesto racionalne reakcije, uključuje se ego i natjecateljski refleks, ne zato što trebaju ubrzati, nego zato što ne žele ispasti slabiji.

Posebno to opasno može biti ako se u manevar pretjecanja upustite, a imate slabiji auto od onog kojeg pretječete koji i bolje ubrzava, pa nastane “mrtva trka” bez razloga i potencijalno pogibeljna situacija, posebno ako ispred vas dolazi nepregledan zavoj.

Psihologija također objašnjava i potrebu za kontrolom. Dok voze svojim tempom, vozači imaju osjećaj da drže situaciju pod nadzorom. No kad se netko pojavi sa strane i krene ih prestizati, taj osjećaj se narušava. Ubrzavanje tada postaje način da vrate kontrolu, iako zapravo rade suprotno i stvaraju dodatni rizik.

Zanimljivo, dio vozača reagira gotovo automatski, a ne zbog kompleksa manje vrijednosti. Psihologija to tumači kao zakašnjelu percepciju – tek kad primijete da ih netko pretječe, shvate da voze sporije nego što bi trebali pa instinktivno dodaju gas. Problem je što se to događa u najgorem trenutku, kad je druga strana već krenula u manevar i računa na stabilnu brzinu.

Tu je i ona suptilna potreba za dominacijom koju psihologija često otkriva u ponašanju u prometu. Sitnice poput nepuštanja u traku ili zatvaranja prostora dio su istog obrasca, iste želje da se zadrži pozicija i kontrola nad situacijom, čak i kad to nema smisla.

U stvarnosti, takvo ponašanje nema pobjednika. Psihologija jasno upozorava da ubrzavanje tijekom pretjecanja produžuje vrijeme provedeno u suprotnom traku, povećava stres i značajno povećava rizik od nesreće, prenosi Jutarnji list.

Pouka je jednostavna: cesta nije mjesto za dokazivanje. Oni koji ostanu smireni, voze predvidljivo i puste druge da sigurno završe pretjecanje, rade upravo ono što psihologija smatra zrelom i sigurnom reakcijom za volanom. Ego može pričekati, sigurnost ne bi trebala. Zato kad vidite da vas netko pretječe, ne stvarajte rizičnu situaciju, već samo podizanje noge s gasa puno će doprinijeti sigurnosti svih…