Šarić o mreži udruga i javnom novcu: To više nije civilno društvo nego paralelna politička infrastruktura

U emisiji 50 minuta o tome je govorio novinar i analitičar portala Narod.hr Luka Šarić, koji posljednjih godina objavljuje analize financiranja udruga povezanih s platformom Možemo, ali i financiranja medijskih projekata poput Novosti i Vida TV-a.

Razgovor je otvoren pitanjem gdje završava legitimno djelovanje civilnog društva, a gdje počinje javno financirana politička infrastruktura. Već u uvodu emisije napravljena je jasna razlika između humanitarnih, sportskih, braniteljskih i socijalnih udruga s jedne strane te organizacija koje se bave političkim zagovaranjem i svjetonazorskim aktivizmom s druge.

Šarić tvrdi kako problem nije postojanje udruga, nego način na koji se dio njih financira te političke veze koje, prema njegovim riječima, postoje između pojedinih organizacija i aktualnih vlasti.

– Jedno su sportski klubovi, vatrogasci, udruge osoba s invaliditetom, humanitarne organizacije ili udruge koje rade s djecom i socijalno ugroženima. Njihov rad ima konkretnu društvenu vrijednost. Sasvim je drugo pitanje kada javni novac odlazi organizacijama koje se bave političkim aktivizmom, svjetonazorskim kampanjama ili medijskim projektima koji otvoreno zastupaju jednu političku stranu – rekao je.

“Da je Bandić danas živ, svi bi istraživali isplate”

Šarić je objasnio da se temom počeo baviti nakon što je na društvenim mrežama počeo pratiti objave anonimnog profila koji je upozoravao na pojedine gradske isplate prema udrugama za koje, kako kaže, većina građana nikada nije čula.

Posebno važnim smatra uvođenje aplikacije Transparentnost kroz koju su postale vidljive isplate iz gradske blagajne.

– Mediji uopće nisu istraživali tu aplikaciju, a svaki dan izlaze nove isplate. Recimo da je Milan Bandić još uvijek živ i da postoji aplikacija Transparentnost. Mislim da bi bila horda novinara koja bi pratila što je Bandić isplatio, kojem građevinaru i kojoj udruzi. Svi bi se natjecali za novinarske nagrade. Sada je na vlasti lijeva politička grupacija koja ima blizak odnos s dijelom medijskog sektora i nitko to ne istražuje – rekao je.

Prema njegovim riječima, upravo je portal Narod.hr prvi ozbiljnije počeo pratiti obrasce financiranja određenih organizacija.

– Kako sve više i više udruga pronalazimo, stvara se jedna šira slika. Počinjete slagati puzle i pojavljuju se ista imena, iste poveznice i isti ljudi – rekao je.

“Možemo je nastao iz udruga civilnog društva”

Jedan od glavnih motiva za izradu izvješća, tvrdi Šarić, bila je povezanost vodećih ljudi platforme Možemo s organizacijama civilnog društva.

– Stranka Možemo proizašla je iz udruga civilnog društva. To nije nikakva tajna, to su oni sami govorili. Sada pokušavaju reći da više nisu u tim udrugama, ali su te organizacije nastavile voditi njihove bliske osobe – rekao je.

Kao primjer spominjao je Teodora Celakoskog, Multimedijalni institut, Institut za političku ekologiju, Zelenu akciju i druge organizacije koje su, prema njegovim riječima, tijekom godina stvarale široku mrežu aktivističkih i kulturnih inicijativa.

– Kada počnete pratiti biografije ljudi iz Možemo, vidite da su gotovo cijeli radni vijek proveli u raznim udrugama. Analizirao sam koordinatore i upravni odbor stranke. Jedino Ivana Kekin kao liječnica i Damir Bakić kao matematičar nisu bili dio tog civilnog sektora. Svi ostali jesu – rekao je.

Dodao je kako su mnoge od tih organizacija desetljećima financirali strani fondovi, među njima i zaklada Otvoreno društvo Georgea Sorosa, a kasnije su, tvrdi, sve više sredstava počele dobivati iz gradskog i državnog proračuna.

“To nisu masovne organizacije nego male interesne mreže”

Šarić tvrdi kako većina tih udruga nema široku društvenu bazu niti veliko članstvo.

– To su male udruge. Često je riječ o projektu jednog čovjeka ili nekoliko zaposlenih ljudi. Ali tih udruga ima mnogo i one međusobno surađuju, podupiru se i stvaraju mrežu – rekao je.

Upravo zbog toga smatra da je riječ o političkoj infrastrukturi, a ne samo o klasičnom civilnom društvu.

– To više nije samo pitanje nevladinog sektora. To je cijela jedna mreža ljudi koja desetljećima stvara politički, medijski i ideološki utjecaj – ustvrdio je.

“Nitko ne spori humanitarne i socijalne udruge”

Tijekom razgovora više puta naglašeno je da problem, prema Šariću, nisu organizacije koje se bave konkretnim društvenim problemima.

– Ako država ne može sama pružiti određene usluge, onda je logično da financira udruge koje rade s djecom s invaliditetom, beskućnicima ili socijalno ugroženima. Tu nema spora – rekao je.

Kao primjer pozitivnog modela izdvojio je Hrvatsku gorsku službu spašavanja.

– Svi znamo što HGSS radi i što društvo dobiva nazad. Problem nastaje kada se javni novac koristi za ideološke projekte i političko zagovaranje – poručio je.

S druge strane, kritizirao je dio organizacija koje se bave migracijama, ljudskim pravima i političkim aktivizmom.

– Imate udruge koje na dnevnoj bazi prozivaju hrvatsku policiju zbog zaštite granice ili zagovaraju koncept masovnih migracija. Pitanje je treba li porezni obveznik financirati takvu vrstu aktivizma – rekao je.

Financiranje kulture i “performansi bez javnog interesa”

Velik dio kritike odnosio se i na financiranje projekata iz područja nezavisne kulture.

Šarić je tijekom emisije spomenuo performans u kojem je umjetnik satima čitao kulinarske recepte svinjama u svinjcu, navodeći taj primjer kao ilustraciju projekata za koje građani, po njegovu mišljenju, teško mogu razumjeti zašto se financiraju javnim novcem.

– Imate projekte koji dobivaju desetke ili stotine tisuća eura, a građani se s pravom pitaju što zapravo plaćaju – rekao je.

Kao primjer naveo je i pojedine udruge koje su, prema njegovim riječima, povezane s ljudima iz vrha platforme Možemo, a koje su u posljednjim godinama dobile značajno više novca iz gradskog proračuna.

– U nekim slučajevima sredstva su rasla za nekoliko stotina posto. To nema veze s inflacijom – rekao je.

Novosti i Vida TV: “Neka postoje, ali o svom trošku”

Posebno opširan dio razgovora odnosio se na financiranje Novosti i Vida TV-a.

Šarić tvrdi da problem nije u samom postojanju tih medija, nego u činjenici da se financiraju javnim novcem iako, prema njegovim riječima, imaju jasno političko i ideološko usmjerenje.

– Nikada nismo tražili zabranu Novosti ili Vida TV-a. Neka postoje i neka pišu što žele. Ali neka izlaze na tržište i neka ih financiraju oni koji ih žele čitati ili gledati – rekao je.

Govoreći o modelu financiranja, naveo je da javni pozivi za sredstva nacionalnih manjina predviđaju financiranje kulturne autonomije manjina, dok su politički i ideološki sadržaji formalno isključeni.

– Po našem mišljenju, oni ne zadovoljavaju uvjete natječaja – rekao je.

Posebno je problematizirao povezanost Srpskog narodnog vijeća i SDSS-a, navodeći kako vodeće osobe SNV-a istodobno obnašaju političke funkcije.

“Kad bi to radio HDZ, svi bi govorili o klijentelizmu”

Šarić je više puta tijekom emisije uspoređivao situaciju s hipotetskim primjerom u kojem bi HDZ imao mrežu od stotinu povezanih udruga koje dobivaju milijune eura javnog novca.

– Samo zamislite da u nekom gradu postoje deseci udruga povezanih s HDZ-om kroz koje prolaze milijuni eura. Time bi se bavili svi mediji u Hrvatskoj – rekao je.

Tvrdi kako se prema lijevim i progresivnim organizacijama primjenjuju blaži kriteriji nego prema konzervativnim i desnim inicijativama.

Hod za život i pitanje dvostrukih kriterija

U završnom dijelu emisije otvoreno je pitanje Hoda za život i odnosa gradske vlasti prema konzervativnim inicijativama.

Šarić smatra da konzervativne organizacije nemaju jednak pristup javnom prostoru i javnim natječajima.

– Hod za život najbolji je primjer. Ne govorimo o zabranjenim simbolima ili političkim parolama, nego o zastavi na kojoj piše Hod za život, obitelj i Hrvatsku. A ni to nije prihvatljivo – rekao je.

Dodao je kako smatra da se dio konzervativnih organizacija više oslanja na donacije građana nego na javni novac.

– Ljudi prepoznaju njihov rad i sami ih financiraju – rekao je.

“Ili potpuna transparentnost ili ukidanje financiranja”

Na kraju razgovora Šarić je rekao da bi, prema njegovu mišljenju, najbolje rješenje bilo ili potpuno ukidanje financiranja političko-zagovaračkih udruga ili potpuna transparentnost svakog projekta.

– Ili nitko ne bi trebao dobivati novac za političko i ideološko zagovaranje ili svaki euro mora biti potpuno vidljiv, s jasnim objašnjenjem tko je što dobio i zašto – zaključio je.