Renato Petek o upravljanju Zagrebom: PR umjesto politike, nadzor samo na papiru

Sjednica Gradske skupštine Grada Zagreba ponovno je otvorila pitanja upravljanja gradskim sustavima, odgovornosti za rad ustanova i trgovačkih društava te stvarnog dosega političkog nadzora nad gradskom upravom i Zagrebačkim holdingom. U podcastu 01Portala Renato Petek govori o mehanizmima koji formalno postoje, ali se, prema njegovu iskustvu iz mandata zastupnika, rijetko koriste tako da proizvedu konkretne posljedice.

– Političke poruke pretpostavljaju nekakvu odgovornost iza tih poruka. Ovo su PR poruke. Da nije ta tema jedna ili dvije točke Gradske skupštine, vjerujem da većina javnosti ne bi ni znala da se sjednica održava – kaže Petek.

Dodaje kako se interes javnosti redovito prebacuje na ideološke teme, dok pitanja upravljanja gradskim sustavima ostaju u drugom planu.

– Interes javnosti je uvijek rov drugog svjetskog rata. Kad se otvori takva tema, uključe se i nacionalni mediji, a inače rad Skupštine gotovo nitko ne prati – smatra Petek.

Ovlasti Skupštine bez operativne snage

Prema njegovim riječima, predstavničko tijelo raspolaže instrumentima nadzora, ali bez jasnih rokova i obveza oni ostaju bez političkog učinka.

– Predstavničko tijelo i nema zapravo velikih ovlasti. Ono može zadužiti gradonačelnika za neki izvještaj, ali bez roka i obveze to ostaje politička poruka bez učinka. Trebalo bi jasno napisati: u roku 30 dana podnesite izvještaj pa ćemo o tome ponovno raspravljati – objašnjava Petek.

U praksi, tvrdi, rasprave o izvješćima često prolaze bez stvarnog nadzora i bez odgovora na pitanja zastupnika.

– Rasprave o izvješćima često su samo tehničke točke. Pokušavali smo iz njih izvući konkretne odgovore, ali bi najčešće dobili obećanje da će stići pisanim putem – kaže naš sugovornik.

Politička odgovornost koncentrirana u izvršnoj vlasti

Na pitanje tko u sustavu snosi političku odgovornost za stanje u gradskim poduzećima i ustanovama, Petek odgovornost veže uz izvršnu razinu.

– Definitivno gradonačelnik snosi političku odgovornost. On zastupa Grad, sjedi u strukturama Holdinga i kontrolira smjer sustava, dok su uprave odgovorne za operativno upravljanje i imaju nadzorne odbore kao kontrolni mehanizam – zaključuje Petek.

Napominje da se izvješća u Skupštini često obrađuju kasno i bez detaljne rasprave.

– Izvješća dolaze kao dvadeseta ili trideseta točka dnevnog reda i rijetko se raspravlja ozbiljno. To ostaje administrativni proces, a ne politički nadzor – dodaje.

Uspoređujući aktualni model upravljanja s ranijim razdobljem gradske politike, upozorava i na problem odgovaranja na pitanja zastupnika.

– Tomislav Tomašević ne trola na način na koji je to radio Milan Bandić, ozbiljniji je i ne vrijeđa, ali odgovori se također izbjegavaju, samo na drugačiji način. Ja sam neke odgovore dobio tek dvije godine nakon što sam ih postavio – kaže Petek.

https://youtu.be/tMH8az3OMeU

Ljekarne Zagreb pod povećalom

U razgovoru se otvara i tema poslovanja Ljekarni Zagreb, uz podatke o rastu prihoda i istodobnom padu dobiti te smanjenju broja zaposlenih.

– Meni su se javili zaposlenici i upozorili na financijska izvješća, pad dobiti i odlazak ljudi. Na tržištu lijekova prihodi rastu, a ovdje se događa suprotno i to traži objašnjenje – navodi Petek.

Podsjeća da je riječ o sustavu koji, zbog stabilne potražnje i tržišnih okolnosti, ne bi smio imati takve rezultate bez jasnih razloga.

– To je zlatna koka. Prodaja lijekova raste, potražnja je stalna i takav sustav mora imati stabilne rezultate – smatra.

Kao dodatni signal ističe rast troškova vanjskih usluga i angažmana konzultanata.

– Nevjerojatan je rast troškova vanjskih usluga. Sustav koji koristi gradsku imovinu i infrastrukturu morao bi imati stabilniju dobit, a ne pad – kaže naš sugovornik.

U tom kontekstu otvara i pitanje dugoročnog smjera upravljanja.

– Ovo miriše na nešto drugo, na smanjivanje dobiti kako bi se jednog dana moglo reći da sustav više nije uspješan pa da se ide u restrukturiranje ili privatizaciju – smatra Petek.

Komunalna slika grada

Razgovor se dotiče i stanja prometnica, ploča i tramvajske infrastrukture u središtu Zagreba, gdje oštećenja, prema njegovim riječima, mjesecima ostaju bez sanacije.

– Imam dopise iz kvartova stare godinu i više dana o šahtovima, pločama i rupama koje se ne saniraju. Grad mora održavati javne površine i to nije političko pitanje nego obveza – kaže.

Podsjeća i na sudsku praksu.

– Građani koji su tužili grad zbog ozljeda ili štete na neodržavanim površinama dobivali su sporove, jer je održavanje javnih površina zakonska obveza – zaključuje Petek.