Predavanje “Hrvatsko slavensko srednjovjekovlje u spomeničkoj baštini” sutra u Matici
Ove srijede, u 18 sati u Matici hrvatskoj održat će se programsko predavanje Vladimira Petera Gossa “Hrvatsko slavensko srednjovjekovlje u baštini”.
Vladimir Peter Goss (Vladimir Gvozdanović) rođen je u Zagrebu. Maturirao je u zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji, diplomirao je engleski i povijest umjetnosti te magistrirao povijest umjetnosti na Zagrebačkom sveučilištu. Na Sveučilištu Cornell u Ithaci u državi New York 1972. doktorirao je povijest umjetnosti. Predavao je na Sveučilištu u Michigenu, Sveučilištu u Sjevernoj Karolini i Sveučilištu u Tel Avivu. Tijekom Domovinskoga rata i poraća promicao je pokret za neovisnost Republike Hrvatske kao voditelj Odjela za promidžbu Nacionalne federacije američkih Hrvata i dopisnik Večernjeg lista. Godine 1996. proglašen je američkim Hrvatom godine. Od 1999, kada se iz SAD-a vratio u Hrvatsku, do umirovljenja 2012. redoviti je profesor na Sveučilištu u Rijeci. Autor je ili suautor četrnaest knjiga i znanstvenih kataloga te osamdesetak studija iz povijesti umjetnosti srednjeg vijeka. Osobito se istakao znanstvenim radovima iz područja predromanike i romanike, npr. o hrvatskoj karolinškoj (kraljevskoj) arhitekturi i pojavi westworka, o romanici u Veneciji, o Radovanovu portalu u Šibeniku. Registar ranijih srednjovjekovnih položaja u međuriječju Save i Drave objavio je 2012. Također se bavi kulturnom ekologijom, teorijom stvaralaštva, politikom umjetnosti i suvremenom umjetnosti hrvatske dijaspore. Kao predsjedatelj sekcija i/ili izlagač, nastupio je na šezdesetak međunarodnih skupova. Bio je član Organizacijskog odbora europskog izložbeno-znanstvenog projekta Sigismundus rex et imperator (Luxemburg–Budimpešta, 2006) i koordinator za Hrvatsku projekta Europske komisije Cradles of European Culture (2008–2012). Profesor je emeritus povijesti umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.
Od 1982. bavi se pisanjem i novinarstvom. Objavio je sedam romana, dvije narativne kronike i osamdesetak kratkih priča. Kritičari su ga okvalificirali „pjesnikom domovinskog rata“, a njegov pripovjedački stil usporedili sa stilom kanadsko-američkog nobelovca Saula Bellowa.
