ANATOMIJA JEDNOG MORALA

Petek o Možemo: Obećavali su razbijanje starih klanova, a stvorili vlastiti zatvoreni krug

Bivši gradski zastupnik Renato Petek oštro je kritizirao aktualnu zagrebačku vlast, ustvrdivši da se pokret nastao iz aktivizma, građanskog otpora i borbe za javni interes nakon dolaska na vlast pretvorio u novu političku kastu
Renato Petek, Tomislav Tomašević, Možemo, Grad Zagreb, zagrebačka vlast, zagrebačka politika, aktivizam, javni interes, klijentelizam, politička odgovornost Igor Soban/PIXSELL

Renato Petek, bivši gradski zastupnik, iznio je oštru kritiku aktualne zagrebačke vlasti, ustvrdivši da je platforma Možemo, nakon dolaska na vlast, prošla duboku političku transformaciju. Prema njegovim riječima, pokret koji je javnosti bio predstavljen kao simbol novog morala, otvorenosti, građanskog otpora i borbe za javni interes, pod pritiskom upravljanja institucijama postupno se pretvorio u zatvorenu strukturu moći.

Petek smatra da nitko, a najmanje običan građanin, nije mogao slutiti da će javni život postati toliko neveseo upravo u sredini koja je, promatrana odozdo, izgledala čisto, napredno i gotovo idealno. Dolazak nove političke snage, iznikle iz autentičnog uličnog aktivizma, građanskog otpora i višegodišnje borbe za javni interes, doživljavao se, kaže Petek, ne samo kao smjena vlasti, nego i kao trijumf novog morala.

No, prema njegovu tumačenju, politička praksa neumoljivo pokazuje da osvajanje institucija pokreće unutarnje procese koji mijenjaju samu supstancu pobjedničkog pokreta.

– Anatomija morala nove gradske vlasti nudi uvid u to kako se proklamirana horizontalna demokracija i inkluzivnost, pod pritiskom vladanja, transformiraju u novi oblik ekskluzivnosti i klanovske zatvorenosti – poručio je Petek.

Kastinski moral i zid ideološke čistoće

Petek podsjeća da je riječ o platformi koja je nastala na otporu starim, korumpiranim strukturama, čistom aktivizmu, uličnim prosvjedima i idealima o pravednijem društvu. Ljudi iz tog kruga, navodi, godinama su izgarali na prosvjedima, performansima, tribinama i u nevladinim udrugama, noseći pritom auru moralne superiornosti i nepokolebljivosti.

Međutim, ulazak u urede gradske vlasti, tvrdi Petek, donio je nešto neočekivano. Umjesto proklamirane otvorenosti, unutar nove političke elite počeo se stvarati nevidljiv, ali leden i neprobojan zid.

Taj se zid, prema njegovim riječima, najprije počeo primjećivati prema onima koji su u taj krug ušli sa strane, bez višegodišnjeg aktivističkog staža u točno određenim udrugama, ali i prema onima koji su se usudili zadržati barem mrvu neovisnog razmišljanja.

– Nova vladajuća kasta razvila je vlastiti oblik kastinskog morala. To više nije bio moral zasnovan na materijalnom bogatstvu, jer oni su i dalje formalno propagirali skromnost, vozili bicikle i nosili ležernu odjeću i obuću, već moral ideološke čistoće i pripadnosti klanu – rekao je Petek.

Prema njegovu viđenju, nova vlast nije stvorila sustav istinske otvorenosti i participacije, nego novi krug pripadnosti. Razlika u odnosu na stare političke elite, smatra Petek, nije u tome što zatvorenog kruga nema, nego u tome što se sada on opravdava ideološkom čistoćom, aktivističkim pedigreom i lojalnošću uskoj skupini.

Hijerarhija zaslužnih i eliminacija kritike

Petek tvrdi da je unutar tog kruga stvorena stroga hijerarhija zaslužnih. Najviši položaji, stvarni utjecaj i pravo na donošenje odluka, prema njegovim riječima, ostali su rezervirani za usku jezgru prvoboraca s uličnih prosvjeda i osnivača platforme.

Takav sustav, smatra Petek, ne trpi ozbiljnu unutarnju raspravu. Svaki pokušaj kritike, pa čak i dobronamjerne rasprave unutar vlastitih redova, počeo se doživljavati kao izdaja, sabotaža ili, u najmanju ruku, nerazumijevanje takozvane više misije.

– Svaki pokušaj kritike, pa čak i dobronamjerne rasprave unutar vlastitih redova, počeo se doživljavati kao izdaja, sabotaža ili, u najmanju ruku, nerazumijevanje više misije – istaknuo je Petek.

Posebno je upozorio na odnos aktualne gradske vlasti prema struci i neistomišljenicima. Prema njegovim riječima, svi koji nisu prošli kroz iste aktivističke filtere, ma koliko stručni bili, tretirani su sumnjičavo.

U tom kontekstu Petek govori i o očekivanjima građana. Tvrdi da su građani s pravom očekivali brza i praktična rješenja za svakodnevne komunalne i infrastrukturne probleme, ali su se umjesto toga suočili s birokratskim zidom i frazama o dugoročnoj zelenoj tranziciji i participaciji građana.

– Građani koji su s pravom očekivali brza i praktična rješenja za svakodnevne komunalne i infrastrukturne probleme, odjednom su se našli pred birokratskim zidom obloženim frazetinama o dugoročnoj zelenoj tranziciji i participaciji građana, dok se stvarni procesi vode u uskim, neformalnim krugovima odanih članova – poručio je Petek.

Samozadovoljna pravednost i dvostruki aršini

Petek kao jednu od najgorih odlika novog morala vidi, kako kaže, samozadovoljnu pravednost. Tvrdi da je aktualna gradska vlast uspostavila dvostruke kriterije u tumačenju političkih i upravljačkih pogrešaka.

Kada je griješila stara vlast, navodi Petek, to se s pravom nazivalo korupcijom, klijentelizmom i nesposobnošću. No, kada nova vlast čini pogreške, kada kasni s ključnim projektima, donosi loše upravljačke procjene ili se suoči s koruptivnim ili nepotističkim slučajevima, tada se, prema njegovim riječima, ti problemi u njihovu rječniku automatski pretvaraju u otpor prema starom, opstruktivnom sustavu, proces učenja ili cijenu transformacije.

– Kada bi stara vlast griješila, to se s pravom nazivalo korupcijom, klijentelizmom i nesposobnošću. Međutim, kada nova vlast čini pogreške, kasni s ključnim projektima, donosi loše upravljačke procjene ili ih se uhvati u koruptivnim ili nepotističkim slučajevima, to se u njihovom rječniku automatski pretvara u otpor prema starom, opstruktivnom sustavu, proces učenja ili cijena transformacije – rekao je Petek.

Prema njegovu tumačenju, dvostruki kriteriji postali su pravilo djelovanja. Moralna ljestvica koja se visoko i beskompromisno dizala za druge, naglo se spuštala kada je trebalo opravdati vlastite propuste.

– Dvostruki kriteriji postali su pravilo djelovanja. Moralna ljestvica koja se tako visoko i beskompromisno dizala za druge, naglo se spuštala kada je trebalo opravdati vlastite propuste, stvarajući duboki jaz između proklamiranih principa i realne prakse – ustvrdio je Petek.

Pokret koji je rušio stare klanove stvorio je vlastiti

U zaključku svoje kritike Petek poručuje da se politički krug zatvorio. Pokret koji je obećavao razbijanje starih klanova, prema njegovim riječima, stvorio je vlastiti hermetički zatvoren svijet u kojem se moral više ne mjeri konkretnim djelima, opipljivim rezultatima za građane i odnosom prema građanima, nego stupnjem lojalnosti unutar uže skupine.

– Tako se krug zatvorio. Pokret koji je obećavao razbijanje starih klanova stvorio je svoj vlastiti, hermetički zatvoren svijet u kojem se moral ne mjeri konkretnim djelima i opipljivim rezultatima za i prema građanima, već stupnjem lojalnosti unutar uže skupine – poručio je Petek.

Dodao je da se početni, poletni idealizam postupno utopio u dogmatizmu i tehnokratskoj potrebi očuvanja pozicije moći.

– Onaj početni, poletni idealizam polako se utopio u dogmatizmu i tehnokratskoj potrebi da se očuva pozicija moći – rekao je Petek.

Prema njegovim riječima, time je još jednom potvrđeno da se anatomija svake vlasti, pa i one koja se poziva na najvišu moralnost, na kraju može svesti na izolaciju od stvarnosti, stvaranje nove privilegirane klase i grčevitu obranu vlastite nepogrešivosti.

aktivizam
grad zagreb
Gradska politika
Javni interes
Klijentelizam
Možemo
politička odgovornost
Renato Petek
Tomislav Tomašević
Zagrebačka vlast