Pet godina strmoglavog pada: Hrvatska danas proizvodi mlijeka kao najmanje članice Unije

Njemačka s više od četiri milijuna tona proizvedenog mlijeka i dalje drži vrh Europske unije, dok Hrvatska s tek 220 tisuća tona pada među najmanje proizvođače, potvrđujući petogodišnji negativni trend koji je prepolovio domaću proizvodnju.

Europska slika i hrvatski pad

Najnoviji podaci Eurostata pokazuju izrazit razdor između najvećih proizvođača mlijeka i država koje se nalaze na samom začelju. Njemačka je u 2024. proizvela 4.105 tisuća tona mlijeka i tako zadržala vodeću poziciju u Europskoj uniji. Slijede je Španjolska s 3.327 tisuća tona i Francuska s 2.783 tisuće tona, a obje države bilježe stabilnu proizvodnju koja godinama održava njihovu ulogu ključnih proizvođača unutar Unije.

Italija i Poljska, obje iznad milijun i pol tona, ostaju u vrhu, dok Austrija, Belgija, Švedska i Portugal nastavljaju potvrđivati dugogodišnju održivost mliječnog sektora. Na začelju se nalaze Litva sa 65 tisuća tona, Cipar sa 56 tisuća tona i Latvija s tek 33 tisuće tona, a odmah iznad tog kruga smještena je i Hrvatska sa svojim povijesno niskim rezultatom.

Pet godina pada

Krivulja prikazana u infografici jasno pokazuje kako Hrvatska već pet godina bilježi sustavan pad proizvodnje mlijeka. Godine 2020. proizvedeno je 282 tisuće tona, da bi 2021. uslijedio pad na 265 tisuća tona. Kratkotrajno povećanje iz 2022., kada proizvodnja doseže 278 tisuća tona, nije promijenilo smjer dugoročnog trenda, jer 2023. brojka ponovno pada na 253 tisuće tona. Najnoviji podatak iz 2024. – svega 220 tisuća tona – potvrđuje da se domaća proizvodnja nalazi na najnižoj razini otkad se sustavno bilježe podaci.

Taj pad nije posljedica jednokratnih poremećaja, već kontinuiranog smanjivanja broja proizvođača, rastućih troškova proizvodnje, problema s otkupnim cijenama i kronične neisplativosti stočarske proizvodnje.

Photo: Marko Picek/PIXSELL

Položaj Hrvatske u usporedbi s Unijom

Usporedba s drugim državama članicama jasno otkriva razmjere zaostajanja. Austrija s 693 tisuće tona proizvodi više nego trostruko u odnosu na Hrvatsku, Portugal gotovo triput više, dok Švedska, s manje stanovnika od Hrvatske, proizvodi 679 tisuća tona. Belgija sa 630 tisuća tona i Mađarska s 519 tisuća tona dodatno potvrđuju jaz koji se otvorio u odnosu na države srednje Europe.

Čak i Slovačka, s 250 tisuća tona, nalazi se ispred Hrvatske, što dodatno naglašava činjenicu da su samo tri članice Europske unije proizvele manje mlijeka od Hrvatske.

Što ovo znači za  domaću proizvodnju 

Snižavanje proizvodnje mlijeka na razine koje se bilježe danas otkriva dubinsku promjenu u domaćem poljoprivrednom sustavu. Velik broj farmi ugašen je zbog dugotrajnog nesrazmjera između ulaznih troškova i otkupnih cijena, a nedostatak radne snage dodatno otežava oporavak. Istodobno raste ovisnost o uvozu, što domaće tržište čini sve ranjivijim na poremećaje u opskrbnim lancima.

Za razliku od država koje su zadržale snažnu proizvodnju zahvaljujući stabilnim poticajnim sustavima, tehnološkim ulaganjima i dugoročnom planiranju, hrvatski sektor ostaje fragmentiran i nedovoljno konkurentan. Podaci Eurostata potvrđuju da je pad proizvodnje mlijeka postao strukturni problem koji će zahtijevati godine dosljedne politike kako bi se zaustavio i preokrenuo.