Nisu problem samo vrućine: Ovo su četiri najveće prijetnje ovog ljeta

Kako sve dulja i toplija ljeta mijenjaju klimatske uvjete u Europi, zdravstveni stručnjaci upozoravaju na povećan rizik od širenja zaraznih bolesti.

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) upozorio je da se zbog sve duljih i toplijih ljeta u Europi povećava opasnost od širenja zaraznih bolesti.

Iz ECDC-a ističu da je za učinkovito predviđanje, sprječavanje i odgovor na takve prijetnje ključna bliska suradnja među državama i različitim sektorima.

– Iako trenutni toplinski valovi pune naslovnice, kontinuirano više temperature sve duljeg trajanja stvaraju uvjete za širenje mnogih infekcija, poručili su u priopćenju.

Dodaju da klimatske promjene proširuju spektar prijetnji javnom zdravlju, zbog čega je sve važnija dugoročna strateška suradnja između zdravstvenog, okolišnog i veterinarskog sektora.

ECDC posebno prati četiri skupine rizika.

Bolesti koje se prenose hranom

Bolesti koje se prenose hranom među najčešćim su zdravstvenim problemima tijekom ljeta, a više temperature pogoduju bržem razmnožavanju bakterija u namirnicama, upozorava agencija.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), vruće i vlažno vrijeme stvara idealne uvjete za brzo razmnožavanje mikroorganizama, zbog čega hrana može postati zdravstveno neispravna, iako pritom ne mijenja izgled, okus ni miris.

Rizik od zaraze može se smanjiti pridržavanjem osnovnih higijenskih mjera, poput pranja voća i povrća prije konzumacije, odvajanja sirove od termički obrađene hrane, temeljitog kuhanja te pravilnog čuvanja namirnica na odgovarajućim temperaturama.

Komarci

Bolesti koje prenose komarci sve su češće u Europi jer dulja razdoblja toplog i vlažnog vremena omogućuju širenje invazivnih vrsta u područja u kojima su prije bile rijetke ili ih uopće nije bilo.

Među bolestima koje predstavljaju sve veći javnozdravstveni izazov izdvajaju se denga, čikungunja i virus Zapadnog Nila.

Prema WHO-u, sezona prijenosa virusa Zapadnog Nila traje od kasnog proljeća do jeseni, a najveći broj slučajeva bilježi se između srpnja i rujna. Ove godine zaraza je potvrđena u Grčkoj, Italiji, Sjevernoj Makedoniji, Rumunjskoj i Španjolskoj.

ECDC preporučuje korištenje sredstava protiv komaraca, nošenje zaštitne odjeće te zaštitu zatvorenih prostora mrežama za prozore, klima-uređajima ili mrežama protiv komaraca.

Također savjetuje uklanjanje stajaće vode iz dvorišta i oko kuća jer upravo ona pogoduje razmnožavanju komaraca.

Bolesti koje prenose krpelji

Krpelji su još jedan čest rizik tijekom ljetnih mjeseci, a prisutni su diljem Europe. Iako sami po sebi ne uzrokuju bolesti, zaraženi krpelji mogu ugrizom prenijeti viruse i bakterije koje uzrokuju bolesti poput krpeljnog encefalitisa i lajmske bolesti, a one mogu dovesti do dugotrajnih zdravstvenih posljedica.

Cijepljenje je jedna od najučinkovitijih mjera zaštite od krpeljnog encefalitisa, bolesti za koju se u europskoj regiji godišnje prijavi prosječno oko 3000 slučajeva.

ECDC preporučuje nošenje dugih rukava i dugih hlača tijekom boravka u prirodi, kao i pregled tijela te uklanjanje krpelja nakon povratka iz parkova ili šuma.

Vibrioza

Bakterije iz roda Vibrio prenose se vodom te uspijevaju u umjereno toplim vodama srednje slanosti. Kod ljudi mogu izazvati vibriozu nakon kontakta s kontaminiranom vodom ili konzumacije zaraženih morskih plodova.

Iako su infekcije bakterijama Vibrio i dalje razmjerno rijetke u Europi, ECDC navodi da je posljednjih godina zabilježen porast slučajeva u nekoliko sjevernih zemalja uz Baltičko more.

Prema podacima agencije, porast je posebno izražen tijekom ljeta obilježenih dugotrajnim toplinskim valovima i povišenom temperaturom mora. Kako bi se smanjio rizik od zaraze, preporučuje se izbjegavati kupanje s otvorenim ranama, ogrebotinama ili svježim piercingom te dobro termički obraditi morske plodove iz tih područja.

ECDC širenje bakterije prati putem interaktivne karte koja se svakodnevno ažurira i uključuje petodnevnu prognozu, prenosi N1.