Neda Ferenčić Vrban: U Hrvatskoj godišnje 26.500 ljudi oboli od raka, ključ je u ranom otkrivanju

U Hrvatskoj se godišnje otkrije oko 26.500 novih slučajeva raka, dok od malignih bolesti umre približno 13.000 ljudi, a stručnjaci upozoravaju da se dio tih smrti može spriječiti ranijim otkrivanjem i većim odazivom na preventivne preglede.

U Hrvatskoj se svake godine bilježi porast broja novootkrivenih slučajeva raka, a prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ta se brojka sada kreće oko 26.500. Mortalitet je pritom stabilan na razini od oko 13.000 smrtnih slučajeva godišnje, što zloćudne bolesti i dalje svrstava među vodeće uzroke smrti.

– Broj novootkrivenih slučajeva porastao je na 26.500, ali to govori i o boljem ranom otkrivanju i većoj brizi o vlastitom zdravlju – rekla je Neda Ferenčić Vrban, dr. med., glavna tajnica Hrvatske lige protiv raka.

Istaknula je kako se danas češće prepoznaju početni oblici karcinoma koji se ranije nisu otkrivali u ranim stadijima, no upozorila je da velik broj smrti i dalje ukazuje na nedostatke u prevenciji i pravodobnom javljanju liječniku.

– Izgubimo gotovo cijeli otok ljudi koji možda nisu trebali ni oboljeti, a kamoli umrijeti, da su bolest otkrili na vrijeme – naglasila je Ferenčić Vrban.

Hrvatska je, prema europskim statistikama, po incidenciji i smrtnosti u sredini ljestvice, a stručnjaci ističu da i najrazvijenije zemlje bilježe visok broj novooboljelih upravo zbog učinkovitog sustava ranog otkrivanja. U tom kontekstu važnu ulogu imaju nacionalni preventivni programi, osobito onaj za rano otkrivanje raka dojke.

– Najveći domet imamo u nacionalnom preventivnom programu ranog otkrivanja raka dojke, gdje je odaziv između 65 i 70 posto – rekla je Ferenčić Vrban.

Bolest ne pogađa samo pacijenta već i njegove obitelji

Pandemija bolesti COVID-19 ostavila je posljedice i na onkološki sustav, jer su preventivni pregledi bili odgađani, a dio pacijenata izbjegavao je odlazak liječniku. Posljedice se, upozorava struka, vide u porastu broja novootkrivenih slučajeva.

Uz to, važan izazov ostaje dostupnost primarne zdravstvene zaštite i nedostatak obiteljskih liječnika, što izravno utječe na prevenciju i rano upućivanje pacijenata na daljnju obradu. Problem predstavljaju i liste čekanja te nepovezanost sustava naručivanja.

– Pacijenti se često naručuju na više mjesta, a termine koje ne iskoriste ne odjave, pa ostaju prazni – upozorila je Ferenčić Vrban.

U procesu liječenja sve važniju ulogu imaju multidisciplinarni timovi, u koje su uz onkologe i kirurge uključeni psiholozi i drugi stručnjaci, jer bolest ne pogađa samo pacijenta nego i njegovu obitelj. Napredak je vidljiv i u razvoju palijativne skrbi, iako su kapaciteti i dalje nedostatni.

Hrvatska liga protiv raka, koja djeluje više od šest desetljeća, provodi niz edukativnih i preventivnih akcija – od Dana mimoza i Dana narcisa do kampanja posvećenih raku dojke i prostate – s ciljem podizanja svijesti i povećanja odaziva na preglede.

– Ako uspijemo potaknuti makar jednu osobu da se na vrijeme pregleda i izliječi, naš rad ima smisla – poručila je Ferenčić Vrban.

Stručnjaci pritom upozoravaju i na opasnost dezinformacija te odustajanja od terapije u korist neprovjerenih metoda liječenja.

– Medicina utemeljena na dokazima jedini je ispravan put – naglasila je Ferenčić Vrban.

U narednim godinama očekuje se daljnji porast broja dijagnosticiranih slučajeva, no istodobno i rast stope preživljenja zahvaljujući ranijem otkrivanju i napretku terapija, čime rak sve češće postaje kronična bolest s kojom se može živjeti.