NA DANAŠNJI DAN: ZNG – prethodnica Hrvatske vojske

Od tada se 28. svibnja obilježava kao Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske. Zbor narodne garde bio je naziv za profesionalnu, uniformiranu, oružanu formaciju vojnog ustroja za obavljanje obrambeno-redarstvenih dužnosti u Republici Hrvatskoj. ZNG se ustrojio kao odgovor na razoružavanje Teritorijalne obrane u Hrvatskoj kao i zbog nemogućnosti nove Hrvatske države da osigura teritorijalni integritet i funkcioniranje pravne države na cijelokupnom državnom području. Jedinicama Zbora narodne garde zapovijedalo je Ministarstvo obrane, a formalno su bile ustrojene u Ministarstvu unutarnjih poslova.
Prema prvim planovima ZNG je trebao imati Zapovjedništvo, četiri djelatne brigade, 16 pričuvnih brigada i devet pričuvnih samostalnih bataljuna ZNG. Krajem srpnja 1991. godine formirano je Zapovjedništvo ZNG-a, a zatim su osnovana zapovjedništva za istočnu Slavoniju, za banijsko-kordunsko područje, za ličko područje, za srednju i sjevernu Dalmaciju i za južnu Dalmaciju. U kolovozu je osnovano i Zapovjedništvo Zagrebačkog korpusa ZNG. Do 12. kolovoza su ustrojene četiri brigade, a tim predstavljanjem ZNG-a zaokruženo je ustrojstvo obrambenog sustava Republike Hrvatske. Hrvatske oružane snage tada su imale oko 60 tisuća pripadnika, od kojih je 30 tisuća pripadnika bilo u sastavu MUP-a.
Cesna na Crvenom trgu
Bilo je to u doba hladnog rata tako da je čitav događaj osim svoje nedvojbene bizarnosti imao i svoju političku komponentu. Sve je protumačeno kao izraz pada sovjetske obrambene moći, pljuštale su ostavke u unutar ruskog obrambenog sustava, a neki čitavo događanje tumače kao nagovještaj velikih političkih promjena par godina kasnije koje su dovele do pada Berlinskog zida i okončanja bipolarne podjele svijeta.
Zbog svoj čina, jer sletanje avionom na Crveni trg nije dozvoljeno, Rust je 4. rujna iste godine osuđen na četiri godine radnog logora zbog ilegalnog ulaska u SSSR. Pomilovan je godinu dana kasnije i vraćen kući.
NSK – Staklena kockica
Zgradu su projektirali vrsni hrvatski arhitekti Velimir Neidhardt, Davor Mance, Zvonimir Krznarić i Marijan Hržić, osmislivši knjižnicu koja svojim staklenim svodovima i okomitim plohama, kroz igru kamena, metala i stakla, dostojno utjelovljuje knjižnicu 21. stoljeća.
Za razliku od zgrade na Marulićevu trgu, utemeljene na tradicionalnome knjižničarstvu i u kojoj nije bilo otvorenoga pristupa knjigama, nova knjižnica, uz knjigu nadohvat ruci, uz građu na zatvorenome spremištu nudi i otvoren pristup svojim zbirkama, te se i na taj i na druge načine otvara svojim korisnicima. Za njih je osigurano 1100 mjesta za rad, 64 mjesta u čitaonicama Zbirki građe posebne vrste, 8 mjesta za slušanje, 7 pojedinačnih soba za studijski rad, 2 sobe za skupni rad, 10 odjeljaka za studijski rad, kao i 150 mjesta u čitaonici za noćni rad.