NA DANAŠNJI DAN: Papa Siksto IV, Luj XVI, Friedrich Ratzel, Ernst Haeckel, atomska bomba, Hermann Hesse, Whitney Houston, Frane Barbieri

Papa Siksto IV. – 1471.

Papa Siksto IV

Francesco della Rovere izabran je za papu kao Siksto IV., čime je počelo svjetovnije razdoblje renesansnog papinstva koje je obilježeno rodbinskim vezama, narušenim financijama i kupovanjem službi.

Ipak, Siksto IV. zabilježen je i kao veliki promicatelj umjetnosti pa je među ostalim dao sagraditi znamenitu Sikstinsku kapelu.

Prije izbora za papu bio je generalni poglavar franjevačkoga reda, a borio se protiv prevlasti Medicija i oduzeo im službu upraviteljâ papinskih dobara

Luj XVI., kralj Francuske – 1754.

Luj XVI.

Luj XVI. rođen je u Versaillesu, 9. kolovoza 1754. godine, a bio je kralj Francuske i Navarre od 1774. do 1792., pune 72 godine. Krunu je naslijedio kao 5-godišnjak, no vlast je zapravo preuzeo tek nakon smrti svojeg glavnog ministra kardinala Mazarina 1661. godine. Uz Luja XIV. najprije se veže sjaj njegovog Versaillesa i luksuznog stila, no u drugom je planu desetljećima duga mržnja stanovništva koju je on stvorio. Osim luksuznog stila Versaillesa ostavština, Luja XIV. je bila i pravna promjena koja je na kraju uništila francusku monarhiju. August je na samrtnoj postelji svog jedinog unuka osudio na smrt kako bi spriječio probleme oko nasljeđivanja. Luj XIV. je stao na pola puta. Svrgnuo je zakonitog regenta upitnom metodom, ali ga je ostavio na životu. Tim načinom je stvorio nered oko naslijeđivanja koji će platiti Luj XVI. U 14. stoljeću stanovnici Francuske su sami sebe dijelili prema pokrajinama. U 16. stoljeću tu podjelu je zamjenila ona na katolike i hugenote. U doba smrti Luja XIV., nakon njegove dugogodišnje apsolutističke vladavine koja različito ocjenjuje, ostaje činjenica da po prvi put postoji francuska nacija bez svojih internih podjela. Na svojoj samrtnoj postelji Luj XIV. izgovara ‘možda sam previše volio rat’. Omražen u narodu on umire od gangrene 1. rujna, 1715. godine. Tijekom sprovoda u bazilici Saint Denis narod je priredio proslavu.

Friedrich Ratzel, njemački geograf i etnograf – 1904.

Friedrich Ratzel

Friedrich Ratzel bio je njemački geograf i etnograf, značajan po kovanici Lebensraum (‘životni prostor’). Ratzel je postavio temelje društvene geografije u svojem djelu Anthropogeographie objavljenome u dva sveska 1882. i 1891. To djelo su krivo protumačili mnogi njegovi studenti, pa su nastali brojni deterministi prirodne okoline. Ratzel je objavio svoje djelo o političkoj geografiji, Politische Geography, 1897. godine. U tom djelu Ratzel je uveo shvaćanje koje je doprinijelo shvaćanju Lebensrauma i društvenoga darvinizma.

Pod utjecajem mislioca poput Darwina i zoologa Ernsta Heinricha Haeckela, Ratzel je objavio nekoliko radova. Među njima je značajan Lebensraum (1901.) koji se bavi biogeografijom, te su njime stvoreni osnove jedinstvene njemačke vrste geopolitike: geopolitik. Ratzelovi rukopisi podudaraju se s porastom njemačkog industrijalizma nakon Francusko-pruskog rata i kasnijom težnjom za tržištima koja je dovela do suparništva s Engleskom. Njegovi rukopisi služili su kao dobrodošao izgovor za imperijalno ekspanziju.

Pod utjecajem američkog geostratega Alfreda Thayera Mahana, Ratzel je stavio na papir težnju za njemačkim pomorskim posezanjima, slažući se da je pomorska sila bila samouzdržavana, pa bi zaradu od trgovine platio za trgovačku mornaricu, za razliku od kopnenih sila. Ratzelov ključni doprinos geopolitici bilo je širenje biološkog shvaćanja geografije, bez statičnog shvaćanja granica. Umjesto toga države su organske i rastuće, s granicama koje predstavljaju samo trenutačan prekid u njihovom kretanju. Ono što je državno vlasništvo nije organizam, već zemlja u svojim duhovnim granicama zajedno s ljudima koji izvlače iz nje sredstva za život. Širenje državnih granica odraz je zdravlja naroda.

Friedrich Ratzel umro je u Ammerlandu, u Njemačkoj, 9. kolovoza 1904. godine.

Ernst Haeckel, zoolog – 1919.

Ernst Haeckel

Ernst Haeckel (Potsdam, 16. veljače 1834. – Jena, 9. kolovoza 1919.), njemački zoolog i filozof-prirodoslovac. Bio je profesor zoologije na sveučilištu u Jeni, istaknuti i borbeni Darwinov sljedbenik. Dao je niz izvornih monografija o morskim beskralježnjacima. Postavio je teoriju gastreje, formulirao biogenetski zakon. Zacrtao je prve genealogije životinjskog carstva i postavio teoriju o nastanku života iz nežive tvari. Popularizator je evolucijske teorije. Poznat je osnivač ekologije koju je definirao kao ekonomiju prirode, istraživanje totalnih odnosa organizama prema organskoj i neorganskoj okolini i kao učenje o kompleksnim međuodnosima koji su uvjet borbe za opstanak. Kad se citira doprinos Ernsta Haeckela botaničkom imenu, rabi se kraticu Haeckel.

Bačena atomska bomba na Nagasaki – 1945.

Dana 9. kolovoza 1945. godine u 11 sati i 2 minute bačena je atomska bomba na japanski grad Nagasaki. Bila je to druga bomba bačena na Japan. Imala je snagu od 22 kilotone TNT i odmah je ubila 39.000 ljudi, a za 75.000 se vjeruje da su umrli naknadno od zadobivene radijacije. Atomsko bombardiranje japanskih gradova Hiroshime i Nagasakija odobrio je američki predsjednik Harry S. Truman. Bilo je to prvi put u povijesti da je nuklearno oružje upotrijebljeno u ratu. Sam čin i danas je kontroverzan, makar je njime završen 2. svjetski rat. Kako bi spriječio i potencijalno treće bombardiranje, Japan se odlučio za bezuvjetnu kapitulaciju.

Hermann Hesse, njemački književnik – 1962.

Hermann Hesse

Dana 9. kolovoza 1962. godine u švicarskom selu Montagnola umro je čuveni njemački pjesnik, romanopisac i slikar Herman Hesse. Najpoznatiji Hesseovi radovi su romani Stepski vuk, Siddartha i Igra staklenim biserima. Svojim djelima Hesse je još za života postigao značajne uspjehe. Povremeno se javljao i u političkom životu, u duhu svojih demokratskih i pacifističkih uvjerenja. Poslije Prvoga svjetskog rata priklonio se psihoanalizi, a privlačio ga je i misticizam Dalekoga Istoka. U njegovim se prvim romanima odražavaju pojedine faze unutarnjih kriza, a u kasnijima se pojavljuju općeljudski problemi. Herman Hesse dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1946. godine.

Whitney Houston, pjevačica 1963.

Whitney Houston

Whitney Elizabeth Houston (09.08.1963., Newark, New Jersey -11.02.2012., Beverly Hills USA) američka je pjevačica i glumica. U srodstvu s nekoliko poznatih pjevačica, poput njene majke Cissy Houston, rođakinje Dionne Warwick i kume Arethe Franklin, Houston je počela pjevati s jedanaest godina u dječjem gospel zboru. Nakon što je kratko radila kao model i glumica, Houston je 1985. izdala svoj prvi album, Whitney Houston, koji je postao najprodavaniji nastupni album neke pjevačice. Njen drugi studijski album, Whitney iz 1987., postao je prvi album neke pjevačice koji je debitirao na broju jedan Billboardove ljestvice albuma. Njen je uspjeh otvorio vrata uspjeha i drugim afroameričkim pjevačicama. Nakon udaje za pjevača Bobbyja Browna, Houston se pojavila u svojoj prvoj glavnoj ulozi u filmu Tjelohranitelj, gdje je nastupila uz tada megapopularnog Kevina Costnera. Album s glazbom iz filma osvojio je 1994. godine Grammyja za album godine te postao najprodavaniji soundtrack svih vremena. Naslovna pjesma, ˝I Will Always Love You˝, jedan je od najprodavanijih singlova u povijesti glazbe.

Frane Barbieri, novinar – 1987.

Frane Barbieri

Frane Barbieri bio je hrvatski novinar i publicist. Bio je urednik u Vjesniku (1951.-1953.), te osnivač Vjesnika u srijedu. Pisao je o raznim temama u domaćim i stranim novinama, posebice u talijanskim dnevnicima Il Giornale i La Stampa. Barbieri je bio predsjednik Društva novinara Hrvatske i potpredsjednik Društva novinara Jugoslavije. Dobio je nagradu vlade NR Hrvatske (1949.), više nagrada “Otokar Keršovani” Društva novinara Hrvatske, godišnju nagradu Politike (1970.) i više je puta bio odlikovan. Umro je u Torinu, 9. kolovoza 1987.

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr; Wikipedija, https://hr.wikipedia.org