NA DANAŠNJI DAN: Mikloušić, Dežman, burzovni krah u New Yorku, Stipetić, Ujedinjeni narodi, Perišić, Pelješki most

Dana 24. listopada obilježava se Dan Ujedinjenih naroda, međunarodne organizacije kojoj je temeljna zadaća održavanje svjetskog mira i sigurnosti. Tog je datuma 1945. godine stupila na snagu Povelja Ujedinjenih naroda

Tomaš Mikloušić, prosvjetitelj – 1767.

Tomaš (Toma, Tomo) Mikloušić (Miklouschich) (Jastrebarsko, 24. listopada 1767. – Jastrebarsko, 7. siječnja, 1833.) hrvatski je pisac, kulturni djelatnik, dramatik, prevoditelj i prosvjetitelj, važna osobnost književnosti na kajkavskom narječju hrvatskog jezika.

Rođen je od oca Josipa Mikloušića i majke Katarine Antonije Bohema. Studirao je u Gornjem Gradu na gimnaziji, filozofiju na zagrebačkoj akademiji, te teologiju u Pešti. Nakon mlade mise 1790. bio je vjeroučiteljem u Jastrebarskom. Od 12. siječnja 1791. obavljao je u zavičaju pod Okićem i na Plešivici, a potom u Stenjevcu, službu kapelana, zatim službovao je kao profesor gramatike i poetike na zagrebačkoj arhigimnaziji. Od 1805. do 1831. bio je župnik u Stenjevcu, lipnja 1831. premješten je, možda i na vlastitu želju, u svojstvu župnika i vicearhiđakona u Jastrebarsko, gdje je umro.

Maksimilijan Vrhovac, zagrebački biskup izabrao je Mikloušića, da prevede Bibliju na hrvatski (kajkavski) jezik. Bilo je to koncem Vrhovčeva života. Mikloušić je tada tražio da ga biskup imenuje kanonikom, ali Vrhovac je ubrzo umro. Nije poznato koje je knjige Svetoga Pisma Mikloušić osobno prevodio na hrvatski, jer su u isto vrijeme na poslu prevođenja sudjelovali i svećenici Ivan Krstitelj Birling, Stjepan Korolija, Ivan Nepomuk Labaš i Ivan Rupert Gusić, ali je kao njegovo djelo poznat evanđelistar Chtejenya y evangeliumii iz 1831. godine. Rad na prevođenju kajkavske Biblije pokušao je kasnije nastaviti Mikloušićev rođak Ignac Kristijanović, jedan od posljednjih zagovornika kajkavskoga narječja kao temelja hrvatskog književnoga jezika.

Danas se po njemu zove dramska družina (Gradsko kazalište Jastrebarsko).

Ivan Dežman, pisac i liječnik – 1873.

Ivan Dežman, rođen u Zagrebu 24. listopada 1873., hrvatski je književnik i liječnik. Završio je medicinu u Beču, te živio u Zagrebu kao privatni liječnik, saborski zastupnik i književnik.

Pisao je pjesme, pripovijesti i libreta, a od 1871. do 1872. uređivao je Vienac. Bavio se hrvatskom medicinskom terminologijom, te pisao rasprave iz higijene i praktične upute za liječnike. Zalagao se za osnivanje medicinskoga fakulteta u Zagrebu.

Napisao je libreto za Zajčevu operu ‘Ban Leget’.

Crni Četvrtak”, pad tržišta dionica u New York-u – 1929.

Jedna od najvećih globalnih ekonomskih kriza bila su kriza 1929. godine. Dan se zove “Crni četvrtak” ili petak. Ponovno je došlo do propasti na tržištu. Kriza je utjecala na cijeli svijet, no Sjedinjene Države započele su Veliku depresiju. Zbog toga su usvojeni zakoni koji reguliraju djelatnost banaka. Zabranjeno je provoditi rizične operacije. Njujorška burza izgubila je povjerenje, a tek za dva desetljeća kasnije uspjeli je povratiti na izgubljene pozicije.

Na globalnom nivou opticaj robe je pao za 66%. Čak i zdrava preduzeća su otišla u stečaj jer banke nisu više nikom davale kredite, plaće su pale za oko 60%. Zavladala je nestašica i glad, dok starije osobe nisu imale nikakve šanse na tržištu rada mlađi su radili za najniže plaće. U javnim kuhinjama je porastao broj korisnika, ispred biroa za zapošljavanje su bili dugi redovi ljudi koji su tražili posao. Raširilo se prosjačenje, prostitucija i krađa.

Bio je to teškog sloma cijelih nacionalnih ekonomija u svim važnijim industrijskim državama koja je počela 1929. a očitovala se, između ostalog, slomom cijelog niza privrednih subjekata, masivnom nezaposlenošću i deflacijom.

Petar Stipetić, hrvatski general – 1937.

Petar Stipetić (Ogulin, 24. listopada 1937. – 14. ožujka 2018. ), hrvatski general, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Stožerni general Petar Stipetić je rođen 24. listopada 1937. godine u Ogulinu u radničko-seljačkoj obitelji. Poslije završene gimnazije, 1956. godine prijavio se sa skupinom ogulinskih maturanata na natječaj za Vojnu akademiju Kopnene vojske JNA.

Na prijavu ga je privukao natječaj koji je bio vizualno vrlo privlačan i u kojemu su nuđene određene pogodnosti te – što je bilo najvažnije – besplatno školovanje. Mladi Petar Stipetić odlučio se za vojnu karijeru budući da su mu pokušaji da se upiše na fakultet građevinarstva u Zagrebu propali jer nije uspio osigurati stipendiju, a roditelji nisu imali novaca da mu financiraju studij.

Stipetić je pod broj jedan na upitniku odabrao pohađanje Vojno-pomorske akademije Jugoslavenske ratne mornarice, a pod broj dva Vojnu akademiju Kopnene vojske JNA.

Iako nije očekivao da će biti primljen, 1956. upisan je na Vojnu akademiju Kopnene vojske JNA u Beogradu, koju je 1959. uspješno završio s činom potporučnika.

U bivšoj Jugoslavenskoj narodnoj armiji obnašao je sve dužnosti, od zapovjednika voda do zapovjednika obrane grada Zagreba.

Na poziv Predsjednika Republike Hrvatske u rujnu 1991., s dužnosti operativca V. vojne oblasti dolazi u Hrvatsku vojsku, gdje je raspoređen na dužnost zamjenika načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske.

U srpnju 1992. odlazi na dužnost zapovjednika Zbornog područja Osijek i slavonskog bojišta, a u prosincu iste godine postavljen je za zapovjednika ZP Zagreb.

U rujnu 1994. vraća se u Glavni stožer Hrvatske vojske na dužnost pomoćnika načelnika GS HV za borbeni sektor, a u siječnju 1999. je imenovan za pomoćnika načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH za kopnenu vojsku.

Iz čina general majora preveden u čin general bojnika 1991., a general pukovnik postao je 19. svibnja 1995.

Nositelj je brojnih odlikovanja – Spomenice Domovinskog rata, Spomenice domovinske zahvalnosti, Reda Nikole Šubića Zrinskoga, Reda hrvatskog pletera, Reda hrvatskog trolista i Reda bana Jelačića.

Ujedinjeni narodi – 1945.

Dana 24. listopada obilježava se Dan Ujedinjenih naroda, međunarodne organizacije kojoj je temeljna zadaća održavanje svjetskog mira i sigurnosti. Tog je datuma 1945. godine stupila na snagu Povelja Ujedinjenih naroda, koju je 26. lipnja iste godine u San Franciscu potpisalo 50 zemalja.

Ujedinjeni narodi ili skraćeno UN, je međunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka. Do današnjih dana ova je univerzalna i sveobuhvatna svjetska organizacija ostala najveća i najznačajnija međunarodna organizacija i zajednica država.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata osnovno pitanje budućeg razvoja svijeta bilo je kako očuvati svjetski mir i sigurnost, poboljšati međunarodnu suradnju i prijateljske odnose među narodima. Ti su ciljevi zapisani u osnivačkoj Povelji Organizacije ujedinjenih naroda koja je potpisana 26. lipnja 1945. godine u San Franciscu, a stupila na snagu 24. listopada 1945. nakon što ju je prihvatila 51 država. UN je zamijenio neučinkovitu Ligu naroda, osnovanu 1919.

Ino Perišić, hrvatski dirigent i skladatelj – 1984.

Dana 24. listopada 1987. godine u Zagrebu je umro dirigent i skladatelj Ino Perišić. Ovaj rođeni Dubrovčanin dirigiranje je studirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a umjetničku karijeru započeo je kao korepetitor i dirigent Opere HNK u Osijeku.

Kao operni dirigent djelovao je u Zagrebu, Mariboru, Skopju i Rijeci. Od 1974. pa sve do umirovljenja bio je dirigent Opere HNK u Zagrebu. Iako je bio poznatiji kao dirigent, Perišić je ostao zapamćen i po svojih dvadesetak skladateljskih ostvarenja, uglavnom skladbama za veliki simfonijskih orkestar, no i djelima za komorne ansamble i sastave.

U njegovim simfonijskim i komornim djelima osjeća se snažan utjecaj hrvatske folklorne tradicije, ali i utjecaji glazbenoga folklora drugih naroda bivše Jugoslavije. Njegova prva i najpoznatija skladba, Simfonijski ples Linđo, glazbena je uspomena na rodni Dubrovnik.

Pelješki most – 2007.

Pelješki most je most u izgradnji koji bi trebao premostiti Malostonski zaljev između Komarne i Brijeste na Pelješcu, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i, što je najznačajnije, povezati trenutno prekinuti kontinuitet hrvatskoga teritorija.

Pelješki most Hrvatskoj je važan jer njegovom izgradnjom uspostavila bi se čvrsta cestovna veza između svih dijelova hrvatskog teritorija. Dubrovačko-neretvanska županija povezala bi se s ostatkom hrvatskog teritorija što bi bitno doprinijelo razvitku Dubrovnika, poluotoka Pelješca i cijele najjužnije hrvatske županije, dakle, njime bi u potpunosti bio povezan hrvatski teritorij, prekinut Bosnom i Hercegovinom.

Izgradnja mosta počela je 2007., ali zbog svjetske krize je 17. svibnja 2012. prekinuta odlukom Vlade.

Dana 23. travnja 2018. potpisan je ugovor o gradnji Pelješkoga mosta s kineskom tvrtkom “China Road and Bridge Corporation”. Europska komisija odobrila je 357 milijuna eura bespovratnih sredstava ili 85 posto prihvatljivih troškova koji se procjenjuju na ukupno 420 milijuna eura.

Dana 10. siječnja 2019. postavljen je prvi pilot u dno. Očekivani završetak radova je 2022. godine.

Međunarodni dan školskih knjižnica

Međunarodni dan školskih knjižnica proglasila je, 1999. g., predsjednica Međunarodne organizacije školskih knjižničara, dr. Blanche Woolls, a potvrdio 2005. g. novi predsjednik, Peter Genco.

Međunarodni dan školskih knjižnica obilježava se svake godine četvrtog ponedjeljka u listopadu s određenom temom vezanom uz rad školskih knjižnica. U Hrvatskoj ga obilježavamo od 2002. g., a broj aktivnosti iz godine u godinu raste.

……….

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr

Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr

Wikipedija https://hr.wikipedia.org