NA DANAŠNJI DAN: George Gordon Byron, Francis Bacon, Toma Rosandić, Operacija Maslenica, Dan svetosti života, Vincekovo

George Gordon Byron, engleski književnik – 1788.

George Gordon Byron, poznatiji i samo kao Lord Byron, bio je engleski pjesnik i najznačajnija osoba engleskog romantizma. Rođen je 22. siječnja 1788. godine u Londonu.

Među Byronovim najpoznatijim djelima ističu se Putovanje Childea Harolda i Don Juan.

Jedan je od najpoznatijih engleskih pjesnika koji je jednako popularan i utjecajan i diljem svijeta.

Byron je mnogo putovao Europom i Bliskim istokom. U grčkom ratu za nezavisnost borio se protiv Osmanskog carstva, zbog čega su ga Grci proglasili narodnim herojem.

Umro je u 36. godini od groznice kojom se zarazio u Grčkoj.

Bacon: Znanje je moć – 1561.

Sir Francis Bacon, barun Verulamski i 1. vikont od St Albansa, (London, 22. siječnja 1561. – Highgate, 9. travnja 1626.), engleski filozof, pravnik i državnik. Bio je jedan od vodećih osoba na području prirodne filozofije i znanstvene metodologije na prijelazu iz renesanse u moderno doba. Zbog toga se smatra jednim od utemeljitelja novovjekovne znanosti i filozofije.

Živio je u vrijeme prvobitne akumulacije kapitala, razvoja industrije i trgovine. Suvremenik je Williama Shakespearea i kraljice Elizabete. Za vladavine Jamesa I. popeo se čak do položaja lorda kancelara.

Bacon je jedan od osnivača moderne znanosti i moderne filozofije. U dijelu »Novi organon znanosti« ukratko je izložio osnovne principe svoje filozofije. Postavio je princip eksperimenta koji najviši princip svakog znanstvenog istraživanja, a razradio je induktivnu metodu spoznaje. Prema njegovim načelima osnovano je 1662. godine u Engleskoj »Učeno društvo«.

Bacon teži »velikoj obnovi«, temeljitoj preobrazbi znanosti i života uopće. Naslov njegovog glavnog, ne dovršenog djela i je »Instauratio magna«, a »Novi organon ili upute za tumačenje prirode« dio je te zamisli. Cilj znanosti i filozofije jest opskrbiti ljudski život novim pronalascima i dobrima, ovladati prirodom, povećati čovjekovu moć nad prirodom, jer znanje je moć.

Toma Rosandić, kipar – 1878.

Rosandić, Toma, hrvatski kipar (Split, 22. I. 1878 – Split, 1. III. 1958). Klesarski zanat učio kod oca, usavršavao se u radionici Pavla Bilinića u Splitu (1900–03), potom u Rimu, Firenci i Veneciji (1903–05) te u atelijeru I. Meštrovića u Beču (1908).

Nakon I. svjetskog rata živio u Beogradu, gdje je bio jedan od osnivača i prvi rektor Akademije likovnih umetnosti. Bio je član skupine Medulić i Oblik. U ranim se radovima kolebao između secesijsko-simboličkih oblika i akademskoga realizma (Ležeći ženski akt, 1906).

Na nekim se kipovima iz toga razdoblja razaznaje Meštrovićev monumentalizam (Glava Turčina, 1910) i utjecaj ekspresionizma W. Lehmbrucka, os. u djelima biblijske tematike (Asket, 1916). U drvu je oblikovao fino stilizirane reljefe (Igra, Majčina tuga, 1916–20). Nakon 1925. izgradio je vlastiti likovni izraz. U oblikovanju mišićavih i napetih ljudskih tijela koristio je snažno modelirane oble forme (Harfist, 1929; Umorni borac, 1935), a kod portreta i portretnih poprsja glatku fakturu i fino psihološko nijansiranje (Biskup Uccelini, 1933). Najbolje njegovo djelo (od idejnog projekta do kipova i reljefa te ukrasnih elemenata) mramorni je Mauzolej obitelji Petrinović u Supetru na Braču (1924–27).

Započela Operacija Maslenica – 1993.

Dana 22. siječnja 1993., počela je jedna od najuspješnijih oslobodilačkih operacija HV-a, operacija Maslenica, koja je uz to predstavljala i svojevrsnu prekretnicu u dotadašnjem tijeku Domovinskog rata.

Created with GIMP

Operacija Maslenica ostat će trajno zabilježena u hrvatskoj povjesnici po jasno upućenoj poruci neprijatelju kakav ga završetak očekuje na tada okupiranim područjima RH, a hrvatskom narodu vratila je ponos, dostojanstvo i nadu u skoro oslobađanje svih okupiranih područja.

Značenje operacije očitovalo se i prema međunarodnoj zajednici, koja je dotad izražavala duboku sumnju i nevjericu u osposobljenost i snagu hrvatskih oružanih snaga. Tu sumnju ne samo da smo demantirali već smo čitavu međunarodnu javnost uvjerili u potpunu spremnost hrvatskog čovjeka i njegovih oružanih snaga, da i u gotovo nemogućim uvjetima obrani tisućljetni san naših predaka za ostvarenjem potpuno slobodne i samostalne hrvatske države.

Vincekovo

Na današnji dan slavi se Sv. Vinko, ili Vincekovo. Svaki pravi vinogradar koji drži do sebe i svog truda, uputit će se za Vincekovo u gorice, svome vinogradu.

Sveti Vinko jedan je od pet zapovijedanih vinogradarskih blagdana uz kojeg je i precizno propisan obred koji valja obaviti.

Pa dakle, bez obzira na studen, dubok snijeg ili katkad i raskvašenu zemlju, mora se doći do trsa, tu će gazda ritualno odrezati uglavnom tri grančice s tri pupa, koje će potom staviti negdje u kući uz prozor da bi se nagađalo, kad grančice potjeraju, kakva će biti godina.

Dan svetosti života

U SAD-u, nacionalni Dan svetosti života dan slavi se svake treće nedjelje u siječnju. Ovaj običaj uveo je 1984. tadašnji predsjednik Ronald Reagan. To je dio priprema za “Hod za život”, koji se organizira 22. siječnja svake godine kao prosvjed protiv ozakonjenja pobačaja u Sjedinjenim Američkim Državama.

Predsjednik George W. Bush rekao je u prigodnom članku o svetosti života na dan 20. siječnja 2008. godine: „Tijekom proslave ovog festivala želimo zapamtiti da svaki život ima prirođeno dostojanstvo i neusporedivu vrijednost”.

Predsjednik Donald Trump prvi je američki predsjednik koji je priznao žrtve pobačaja i izdao proglas “koji bi trebao aktivirati ljude da stanu na kraj ozračju koji prodaje pobačaj kao izlaz”. Prvi je predsjednik koji je govorom podržao tradicionalni Hod za život putem videolinka i najavio “politiku u svjetlu kulture života, a ne smrti”.