NA DANAŠNJI DAN: Babukić, Ford, Tereškova i Liga naroda

Babukić se u Zagrebu našao u krugu mladih hrvatskih intelektualaca koji početkom tridesetih godina imaju razrađen program za književno i jezično ujedinjenje hrvatskih krajeva, a potom i svih južnoslavenskih krajeva pod ilirskim imenom.

U narodnom preporodu Babukić je jedna od vodećih ličnosti, s jedne strane kao pokretač osnivanja niza kulturnih institucija i promicatelj hrvatske knjige, a s druge strane kao jedini rođeni štokavac među vodećim ilircima u oblikovanju književnojezičnog programa ujedinjenja Hrvata u jednome književnom jeziku i njegovom normiranju.

S Ljudevitom Gajem smatra se tvorcem latiničnoga slovnog sustava kojim, uz neznatne promjene, Hrvati i Slovenci pišu i danas. Napisao je tri hrvatske gramatike, nekoliko rasprava o pravopisu, jednu prigodnu pjesmu, nekoliko predgovora u izdanjima starih hrvatskih pisaca, a s Antunom Mažuranićem dopunio je Ilirsko-nemačko-talianski mali rečnik Josipa Drobniča.

Osnovan Ford Motor Company – 1903.

Američki automobilistički koncern Ford Motor Company, koji se razgovorno najčešće naziva Ford, osnovao je Henry Ford u gradu Detroitu u saveznoj državi Michigan 16. lipnja 1903. godine.

Ford je proizvodnju započeo Modelom A, pokretanim motorom s 8 konjskih snaga. Tvrtka je uvela veliki preokret u masovnu proizvodnju automobila koristeći ideje Elija Whitneyja o proizvodnoj traci i zamjenskim dijelovima, što je omogućilo jeftinije sklapanje automobila i veću pouzdanost.

U ranim godinama tvrtka je proizvodila male količine automobila u tvornici koja se nalazila u Mackovoj aveniji u Detroitu, a dvoje ili troje ljudi radilo je na automobilima ugrađujući dijelove naručene od drugih proizvođača.

Godine 1908. pojavio se poznati Model T, a 1913. razvijena je tehnika potrebna za pokretnu proizvodnu traku, te je Ford proizvodio polovicu svih automobila u SAD-u, a do 1918. polovica svih automobila u državi bili su Modeli T. Ford je omasovio proizvodnju automobila Do pojave Forda, automobili su većinom bili zanatski ili maloserijski proizvod, te je njihova cijena bila izvan dosega mnogih.

Fordov koncern je danas peti najveći svjetski proizvođač automobila a upošljava 164.000 radnika.

Koncern je dioničko društvo od 1955. godine, a trenutačno ima sjedište u Dearbornu u saveznoj državi Michigan. 18. studenog 2003. tamo je proizvedeno ukupno 300 milijunto Fordovo vozilo, a bio je to tamnocrveni Ford Mustang u kabrioletskoj inačici.

Osim marke Ford, koncernu pripadaju i Lincoln luksuzna marka. Ford je imao još jednu luksuznu marku, Mercury koji je ugašen 2011. Ford posjeduje mali udio Mazde i Aston Martina a 2010. godine je prodao Volvo.

Kako bi ostvarili svoj plan o smanjenju emisije štetnih plinova Ford od 2009. godine počinje ugrađivati Ford EcoBoost motore u mnoge svoje modele.

Prva sjednica Lige naroda

Liga naroda ili Društvo naroda bila je međunarodna organizacija država osnovana na prijedlog američkog predsjednika Wilsona nakon Prvog svjetskog rata, čiji je temeljni cilj bio mir u svijetu. Prva sjednica ove organizacije održala se 16. lipnja 1920. godine u Londonu, a prisustvovali su joj predstavnici 42 zemlje članice, potpisnice Ugovora koji je obvezivao na poštivanje nezavisnosti i teritorijalne cjelovitosti svake države te pokušaj mirnog rješavanja sporova. Liga naroda u početku je imala uspjeha u svojoj misiji, no vrlo brzo je postala političko sredstvo velikih država.

Edo Šen, hrvatski arhitekt

Hrvatski arhitekt židovskog podrijetla Edo Šen (Schön) umro je 16. lipnja 1949. godine u Zagrebu. Edo Šen bio je prvi profesor na arhitektonskom odjelu Visoke tehničke škole, odnosno današnjeg Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

Kao profesor na Tehničkom fakultetu u Zagrebu odgojio mnogobrojne istaknute arhitekte. Član JAZU (danas HAZU) od 1935. Autor je više javnih i stambenih zgrada u Zagrebu.

U ranom razdoblju projektirao je reprezentativne građevine u duhu historicizma koje nose jak osobni biljeg: palača Croatia na uglu Masarykove i Preradovićeve ulice (1910), kuća Bezuk u Boškovićevoj ulici (1914). Nakon I. svjetskog rata priklonio se suvremenim oblikovnim i prostornim rješenjima: stambena zgrada Šumarske direkcije na uglu Ulice kneza Mislava i Ulice kneza Borne (1926), kuća Šen u Gundulićevoj ulici (1932), stambena zgrada u Križanićevoj ulici (1938). U suradnji s M. Kovačevićem projektirao stambenu zgradu na Trgu žrtava fašizma (1933) i kompleks Tehničkoga fakulteta u Kačićevoj ulici (1937–40).

Jedna je od temeljnih osoba u stvaranju osnova moderne hrvatske arhitekture.

Prva žena poletjela u svemir

Valentina Tereškova ruska je astronautkinja, prva žena u svemiru i heroj Sovjetskog Saveza. S kozmodroma Bajkonur u današnjem Kazahstanu 16. lipnja 1963. lansirana je u svemir brodom Vostok 6, čime je postala prva žena u svemiru (šesta među sovjetskim kozmonautima).

Za vrijeme svoga leta, komunicirala je s Vostokom 5 koji se istovremeno nalazio u svemiru i kozmonautom Valerijem Bikovim. Nakon 3 dana i 48 kruženja oko Zemlje, Tereškova se izbacila iz broda i padobranom spustila na Zemlju.

Njezin let se odvijao tjedan dana prije održavanja moskovske međunarodne konferencije žena na kojoj su joj svoje priznanje odali između ostalih i engleska kraljica Elizabeta II. i sovjetski premijer Nikita Hruščov. Proglašena je herojem Sovjetskog Saveza i nositeljica je najviših državnih počasti i nagrada.

Kako ništa nije slučajno, osbito kjad su velike sile u pitanju, zanimljivo je primjetiti kako su Kinezi odabrali isti datum leta Tereškove za lansiranje prvve Kineskinje u Svemir. Naime, 16. lipnja 2012. lansirana je u svemir Liu Yang u svemirskoj misiji Shenzhou 9, četvrtom kineskom pododu u svemir s ljudskom posadom.