Mnogi je rješavaju iz zabave, ne sluteći koliko je korisna: Ova aktivnost mogla bi usporiti propadanje pamćenja

Bilo da je riječ o križaljkama ili sudokuu, stručnjaci već dugo zagovaraju rješavanje zagonetki kao način očuvanja zdravlja mozga.

Nova istraživanja pokazuju u kojoj mjeri to pomaže usporiti kognitivno propadanje. Zagonetke koja angažiraju pamćenje, logiku i zaključivanje, uz savjete o prehrani i vježbanju, mogu pomoći u smanjenju razine kognitivnog pada povezanog sa starenjem, otkrili su znanstvenici.

Oni kažu da ljudi ne bi trebali pretpostavljati da su problemi s razmišljanjem i pamćenjem povezani sa starenjem „fiksni“, dodajući:

– Postoji dosta jednostavnih stvari koje možete sami učiniti – ustanite i učinite ih.

Rekli su da trening mozga i savjeti o prehrani i vježbanju „nisu skupi“ za zdravstvene sustave, ali mogu dovesti do značajnih koristi, čak i među onima s težim oblicima kognitivnog oštećenja, prenosi N1.

Studija, objavljena u rujnu u časopisu Lancet Primary Care, ispitala je podatke o 11.563 osobe registrirane u ordinacijama liječnika opće prakse u Engleskoj, Škotskoj i Walesu.

Osobe u dobi od 60 do 85 godina s niskim kognitivnim rezultatima koji upućuju na kognitivni pad povezan sa starenjem pozvane su da sudjeluju u studiji.

Podijeljeni su u tri skupine. Jedna skupina dobila je savjete temeljene na dokazima za kognitivno zdravlje, uključujući savjete o prehrani, vježbanju i aktivnostima koje stimuliraju mozak.

Druga je skupina usmjerena na web stranicu pod nazivom Active Brains, koja promiče tjelesnu aktivnost, prehranu mediteranskog stila i nudi kognitivne vježbe u obliku zagonetki.

Treća skupina upućena je na istu web stranicu i dobila je „kratku podršku“ koja je uključivala tri e-mail ili telefonske sesije s medicinskom sestrom.

Nakon 12 mjeseci sve su skupine pokazale poboljšanje kognitivnih rezultata, a značajan udio više nije ispunjavao kriterije za kognitivni pad povezan sa starenjem.

Za oko 28 % ljudi, kojima su dati jednostavni savjeti o načinu života, utvrđeno je da više ne pripadaju skupini koja ima kognitivni pad povezan sa starenjem. Taj se broj povećao na 32,8 % onih koji su upućeni na web stranicu i 31,6 % onih koji su upućeni na web stranicu i kojima je pružena dodatna podrška.

Kognitivni rezultati bili su viši među skupinama koje su upućene na korištenje web stranice.

Istraživači, predvođeni znanstvenicima sa Sveučilišta u Southamptonu, otkrili su da je među onima koji su upućeni na web stranicu došlo do smanjenja blagog kognitivnog oštećenja za 8 % u usporedbi s onima kojima je samo dan savjet.

Među onima koji su upućeni na web stranicu i kojima je pružena dodatna podrška, došlo je do smanjenja teškog kognitivnog oštećenja za 18 % u usporedbi s onima kojima je samo dan savjet, otkrili su istraživači.

Paul Little, profesor istraživanja primarne zdravstvene zaštite na britanskom Sveučilištu u Southamptonu i suvoditelj studije, rekao je da podrška nije bila „tehnički komplicirana“.

Većina ljudi uključenih u studiju već je imala dobru prehranu i redovito je vježbala, što ukazuje na to da su koristi uglavnom dolazile od zagonetki, rekli su istraživači.

– Postoje dvije pozitivne poruke: prva je da zapravo postoji mnogo jednostavnih stvari koje možete sami učiniti. Ustanite i poduzmite ih, rekao je Little.

– Mozak je plastičan. Nemojte pretpostavljati da je nepromjenjiv. Možete nešto poduzeti po tom pitanju – stoga krenite. Učinite nešto.

Rekao je da je istraživački tim bio „iznenađen” poboljšanjima uočenima kod ljudi koji su dobili samo savjete utemeljene na znanstvenim dokazima, dodavši:

– Njihove kognitivne sposobnosti poboljšale su se nakon jednostavnog testiranja, pitanja o aktivnostima koje potiču rad mozga te kratkih, na dokazima utemeljenih savjeta o prehrani, tjelovježbi i stimuliranju mozga.

– Zahvaljujući tome, kod gotovo 30 % ljudi došlo je do poboljšanja… to je bilo uistinu zapanjujuće, nismo to očekivali.

Dodao je:

– Ovo su vrlo uzbudljivi nalazi – ljudi to mogu lako usvojiti. Jednostavne poruke i jednostavne radnje koje ljudi mogu poduzeti doista čine razliku. Riječ je o važnoj zdravstvenoj poruci. Mozak ostaje plastičan i prilagodljiv – što znači da može učiti nove stvari – čak i u dubokoj starosti; stoga doista možete utjecati na situaciju i suzbiti kognitivno propadanje.

Komentirajući studiju, dr. Honorine Lebraud, viša menadžerica za partnerstva u organizaciji Alzheimer’s Research UK, izjavila je:

– Ovo je ohrabrujuća studija koja sugerira da promjene životnih navika mogu podržati kognitivno zdravlje, čak i nakon pojave simptoma.

Ovi nalazi nadopunjuju sve brojnije dokaze da životne navike i čimbenici ponašanja igraju važnu ulogu u dugoročnom zdravlju mozga, istaknula je Lebraud.

– Istraživanja upućuju na to da učenje novih vještina i sudjelovanje u društvenim aktivnostima mogu pomoći u izgradnji kognitivne rezerve, što može odgoditi pojavu simptoma Alzheimerove bolesti za nekoliko godina.

Dr. Richard Oakley, pomoćni direktor za istraživanja i inovacije u organizaciji Alzheimer’s Society, naglasio je da se ova studija ne bi trebala tumačiti na način da rješavanje zagonetki može preokrenuti demenciju ili ublažiti simptome kod svih osoba koje imaju problema s pamćenjem.

– Ovi su nalazi ohrabrujući jer ispitane aktivnosti nisu zahtijevale opsežnu podršku zdravstvenih djelatnika, što znači da bi ih zdravstveni sustavi mogli relativno lako provoditi u širim razmjerima, rekao je.

– Međutim, u istraživanju su sudjelovale osobe s ranim poteškoćama u pamćenju i razmišljanju, a ne osobe s potvrđenom dijagnozom blagog kognitivnog poremećaja ili demencije, stoga nije jasno bi li se iste koristi pokazale i kod osoba koje već imaju ta stanja, niti bi li te koristi potrajale tijekom vremena, rekla je Oakley.

– Ne postoji jedna jedinstvena aktivnost koja može spriječiti demenciju, no dokazi pokazuju da održavanje mentalne aktivnosti, redovita tjelovježba i kontrola zdravstvenih stanja, poput povišenog krvnog tlaka, mogu doprinijeti zdravlju mozga i smanjiti rizik.