Mladi Hrvati roditeljski dom napuštaju najkasnije u cijeloj Europskoj uniji
Podaci Eurostata potvrđuju da se mladi Hrvati osamostaljuju kasnije nego bilo gdje drugdje u Europi. S prosjekom od 31,3 godine Hrvatska je uvjerljivo na vrhu ljestvice, a iza nje slijede Slovačka (30,9), Grčka (30,7) i Italija (30,1).
Na suprotnom kraju nalaze se nordijske zemlje – u Finskoj mladi roditeljski dom napuštaju već s 21,4 godine, u Danskoj s 21,7, a u Švedskoj s 21,9 godina. Razlika od deset godina otvara pitanje dubljih društvenih obrazaca.
Visoke cijene nekretnina i najamnina samo su dio objašnjenja, jer s istim problemom suočava se i ostatak Europske unije. U Hrvatskoj dodatno dolazi do izražaja nesigurnost na tržištu rada, manjak stabilnih poslova i niska mobilnost mladih. Sociolozi pak ističu i fenomen tzv. mamine kuhinje – dugotrajnog ostanka u roditeljskom domu koji pruža sigurnost i komfor, ali i odgađa suočavanje s realnim troškovima samostalnog života.
Druga često spominjana dimenzija je odgađanje odgovornosti. Budući da roditeljski dom osigurava financijsku i emocionalnu potporu, mladi kasnije stupaju u brak, kasnije se odlučuju na djecu i rjeđe ulaze u dugoročne obveze poput stambenih kredita. Takav obrazac stvara začarani krug – što se dulje ostaje kod roditelja, to je teže napraviti korak prema neovisnosti.
U zemljama poput Švedske ili Danske situacija je bitno drugačija. Tamošnji sustav socijalne potpore, studentski krediti i društvena očekivanja guraju mlade prema ranijem osamostaljivanju, dok se u Hrvatskoj društvena norma i ekonomska nužda i dalje preklapaju.
Dugoročne posljedice vide se već sada – od demografskog pada i odgađanja zasnivanja obitelji do sve izraženijeg jaza u odnosu na sjever Europe.
Photo: Marko Picek/PIXSELL
