Liberali u Saboru o stranim radnicima: Hrvatska ne smije postati zemlja jeftine radne snage

Rasprava o stranim radnicima u Hrvatskoj više nije pitanje političkog dojma nego demografske realnosti, poručio je u Saboru zastupnik HSLS-a Darko Klasić tijekom rasprave o izmjenama Zakona o strancima. Upozorio je da domaće radne snage nema dovoljno, ali i da Hrvatska mora pronaći ravnotežu između potreba gospodarstva, sigurnosti države i integracije stranih radnika.

Detaljnije uređene obveze poslodavaca

Klasić je u saborskoj raspravi naglasio kako je Hrvatska u svega nekoliko godina iz zemlje iz koje su ljudi odlazili raditi u Njemačku, Irsku i skandinavske države postala zemlja u koju dolaze strani radnici. Istaknuo je kako migracije više nisu samo gospodarsko i demografsko pitanje, nego i civilizacijski izazov koji će pokazati sposobnost države da istodobno bude učinkovita, sigurna i uključiva.

– Naše tržište rada više nije pitanje izbora između domaće i strane radne snage. Realnost je da domaće radne snage jednostavno nema dovoljno – rekao je Darko Klasić.

Govoreći o konačnom prijedlogu Zakona o strancima, ustvrdio je kako je drugo čitanje donijelo određena poboljšanja te da su uvažene primjedbe stručne javnosti, sindikata, poslodavaca i dijela zastupnika iz prve rasprave.

Posebno je istaknuo prijedlog HSLS-a vezan uz zdravstvene provjere stranih radnika. Naveo je da je Ministarstvo unutarnjih poslova kroz novi Pravilnik o boravku državljana trećih zemalja, koji je stupio na snagu 30. travnja 2026., prihvatilo prijedlog prema kojem strani radnici pri prvom zahtjevu za dozvolu boravka i rada moraju dostaviti potvrdu o zdravstvenom stanju i cijepnom statusu te dokaz o zdravstvenom pregledu.

– HSLS je ovo pitanje prepoznao ne samo kao zdravstveno, već i sigurnosno pitanje od izuzetnog značaja za Hrvatsku – poručio je Klasić.

U raspravi je pohvalio i preciznije definiranje rokova i procedura za izdavanje dozvola za boravak i rad, kao i jaču digitalizaciju sustava kroz e-Građane, ocijenivši kako Hrvatska ne smije biti država u kojoj poslodavci mjesecima čekaju dozvole, a strani radnici ostaju zarobljeni u birokraciji.

Naglasio je i kako su u drugom čitanju detaljnije uređene obveze poslodavaca, uključujući zabranu prebacivanja troškova upravnih pristojbi na strane radnike te strože uvjete vezane uz financijsku stabilnost poslodavaca i zabrane rada za one koji su kažnjavani zbog neprijavljenog rada.

Hrvatska mora izbjeći scenarije getoizacije

Posebno se osvrnuo na pitanje smještaja stranih radnika, upozorivši da Hrvatska mora izbjeći scenarije prenapučenih objekata i getoizacije.

– Hsls će uvijek biti zastupnik liberalnih ekonomskih politika, ali takve ekonomije ne znače divlji zapad. Tržište mora biti otvoreno, ali pravila moraju biti fer i jednaka za sve – rekao je.

Klasić je upozorio da zakon ne može ostati samo administrativni okvir za izdavanje dozvola, nego mora postati dio šire integracijske politike države. Posebno je govorio o obvezi polaganja ispita hrvatskog jezika za strane radnike koji dulje ostaju u Hrvatskoj.

– Integracija se ne događa spontano. Ona zahtijeva napor i s jedne i s druge strane – rekao je Klasić, dodajući kako država mora osigurati dostupne i financijski pristupačne programe učenja jezika.

Istodobno je upozorio da Hrvatska ne smije postati zemlja jeftine radne snage u kojoj će strani radnici živjeti u lošim uvjetima i ovisiti isključivo o jednom poslodavcu zbog straha od gubitka radne dozvole.

Otvoreno pitanje i dugoroče demografske politike

U raspravi je otvorio i pitanje dugoročne demografske politike, poručivši kako strani radnici danas jesu potreba hrvatskog gospodarstva, ali da Hrvatska i dalje mora stvarati uvjete za ostanak domaćih radnika i povratak mladih.

Govoreći o europskom kontekstu, Klasić je podsjetio da Hrvatska kao članica Europske unije i schengenskog prostora mora imati sustav kompatibilan s europskim pravilima upravljanja migracijama i sigurnosnim politikama.

– Hrvatska može i mora biti i sigurna i otvorena – poručio je.

U završnom dijelu govora ustvrdio je kako će ozbiljnost države u budućnosti ovisiti upravo o načinu upravljanja migracijama te upozorio da bi prepuštanje svega stihiji moglo dovesti do problema kakve danas imaju pojedine europske zemlje.

– Uspjeh ovog zakona neće se mjeriti brojem izdanih dozvola, već brojem ljudi koji će sutra zaželjeti da žive s nama jer smo fer i uređeno društvo – zaključio je Darko Klasić.