Kraj ljeta donosi kihanje: Kako preživjeti alergijsku sezonu

Dok većina ljudi rujan dočekuje kao olakšanje nakon ljetnih vrućina, za alergičare počinje razdoblje kihanja, suzenja očiju i otežanog disanja. Krajem ljeta i početkom jeseni u Središnjoj Hrvatskoj dominira pelud ambrozije, a sve češći toplinski valovi i nagle promjene vremena pogoršavaju simptome.

Kraj ljeta u Središnjoj Hrvatskoj za mnoge znači povratak u školu, posao i svakodnevni ritam, ali za alergičare taj period označava početak najtežih tjedana u godini. Pelud ambrozije, jedne od najinvazivnijih biljaka u Europi, svoj vrhunac ima upravo u kolovozu i rujnu, a simptomi koje izaziva kod osjetljivih osoba često traju sve do prvih mrazeva.

Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia) u Hrvatsku je stigla iz Sjeverne Amerike i danas se smatra jednim od najproblematičnijih alergena kontinentalnog dijela zemlje. Procjenjuje se da pelud ambrozije pogađa oko 15 posto populacije Hrvatske, a u nekim dijelovima Središnje Hrvatske taj udio doseže i 30 posto. Sitna zrnca peludi lako se prenose vjetrom i mogu biti prisutna u zraku kilometrima daleko od samog izvora.

Freepik/Ilustracija

Simptomi koji remete svakodnevicu

Najčešći znakovi alergije na ambroziju i druge kasnoljetne peludi su kihanje, svrbež nosa, curenje i začepljenost, crvenilo i suzenje očiju, a kod težih slučajeva i otežano disanje te pogoršanje astme. Ono što ove simptome razlikuje od obične prehlade jest njihovo trajanje – dok virusne infekcije traju oko tjedan dana, alergijske tegobe mogu potrajati cijeli mjesec ili duže.

Poseban problem predstavlja činjenica da simptomi ne prestaju naglo s krajem sezone. U kombinaciji s čestim temperaturnim oscilacijama i povećanom vlagom zraka u rujnu i listopadu, alergičari se suočavaju i s dodatnim iritacijama dišnog sustava.

Klimatske promjene pogoršavaju problem

Stručnjaci ističu da klimatske promjene imaju izravan utjecaj na intenzitet alergija. Više temperature, produžene vegetacijske sezone i toplinski valovi koji se sve češće protežu do kasnog rujna produžuju i razdoblje cvatnje ambrozije. Osim toga, povećana koncentracija ugljičnog dioksida u zraku potiče biljku na proizvodnju još više peludi.

Prema mjerenjima Zavoda za javno zdravstvo, koncentracije peludi ambrozije u zraku u Središnjoj Hrvatskoj posljednjih godina ne samo da ne opadaju, nego u nekim područjima bilježe i rast. Time se povećava i rizik da osobe koje ranije nisu imale alergijske reakcije razviju simptome.

Freepik/ilustracija

Kako se zaštititi?

Premda je gotovo nemoguće potpuno izbjeći pelud u zraku, postoji niz mjera koje mogu ublažiti simptome. Liječnici savjetuju da se tijekom dana prati peludni kalendar, odnosno podaci o koncentracijama peludi u zraku koje redovito objavljuju javnozdravstvene institucije. U razdobljima visoke koncentracije najbolje je boravak na otvorenom svesti na minimum, posebno u jutarnjim satima kada je peludi u zraku najviše.

Preporučuje se i redovito pranje kose i odjeće, jer se pelud lako zadržava na tkaninama i kosi, te izbjegavanje provjetravanja stana u vrijeme najveće koncentracije peludi. Moderne pročišćivače zraka sve češće koriste i kućanstva u Središnjoj Hrvatskoj, osobito u urbanim sredinama poput Zagreba, Siska ili Karlovca.

Lijekovi i terapija

Za većinu alergičara prvi izbor su antihistaminici koji ublažavaju kihanje, curenje nosa i svrbež. Kod jačih simptoma propisuju se i kortikosteroidni sprejevi za nos, dok su za pacijente s kroničnim smetnjama dostupne i specifične imunoterapije koje dugoročno smanjuju osjetljivost organizma na pelud.

Liječnici upozoravaju da se terapija ne bi smjela provoditi samoinicijativno, već u dogovoru sa stručnjakom, jer svaka osoba ima različit oblik i težinu alergije. Poseban oprez potreban je kod djece i starijih osoba koji su skloniji komplikacijama.

Freepik/Ilustracija

Gospodarske i društvene posljedice

Alergije nisu samo zdravstveni, nego i ekonomski problem. Procjene govore da u Europi svake godine milijuni radnih sati budu izgubljeni zbog smanjene produktivnosti alergičara u sezoni peludi. S obzirom na to da simptomi uključuju umor, nesanicu i smanjenu koncentraciju, mnogi imaju problema s obavljanjem svakodnevnih zadataka.

U Središnjoj Hrvatskoj sve je više lokalnih inicijativa za suzbijanje ambrozije, od organiziranih akcija čupanja biljaka do uvođenja kazni za vlasnike zemljišta na kojem se nekontrolirano širi. No, stručnjaci upozoravaju da je borba s ambrozijom dugotrajna i da zahtijeva sustavni pristup – od edukacije stanovništva do koordiniranih akcija na razini lokalne samouprave.

Pogled unaprijed

Kako bi se smanjio utjecaj sezonskih alergija, nužno je ulagati u praćenje peludnih koncentracija, pravovremeno informiranje građana te razvoj novih metoda liječenja. Klimatske promjene čine problem sve ozbiljnijim i jasno je da će rujan i listopad u budućnosti za alergičare u Središnjoj Hrvatskoj biti jednako zahtjevni kao i proljetni mjeseci.

Za mnoge će jesen i dalje značiti miris pečenih kestena i povratak svakodnevnim obavezama, no za tisuće alergičara ostaje podsjetnik da i priroda ima svoju sjenovitu stranu – onu koja kihanje i suzenje očiju pretvara u svakodnevicu.