Koliko puta dnevno puštamo vjetrove? Nova studija šokirala i znanstvenike

Osobno pitanje: biste li rekli da često puštate vjetrove? Koliko ste „stražnjih podrigivanja” prosječno odgovorni dnevno — pet? Dvadeset? Više?

Nema pogrešnih odgovora, jer su znanstvenici nedavno otkrili da su naši udžbenici iznenađujuće prazni kada je riječ o ljudskoj nadutosti.

Medicinska literatura često tvrdi da prosječna osoba ispusti plinove 5 do 15 puta dnevno, ali te procjene temelje se na ograničenim istraživanjima iz 1980-ih, kaže profesor Brantley Hall, koji proučava ljudski crijevni mikrobiom na Sveučilištu Maryland u SAD-u.

– Postoji nekoliko studija, ali bile su prilično invazivne. Uključivale su rektalne cijevi, kaže.

– Od tada zapravo nismo puno napredovali u razumijevanju toga.

Sve do sada. Hall i njegov tim razvijaju ono što nazivaju Human Flatus Atlas — atlas ljudske nadutosti — kako bi mapirali normalan raspon ispuštanja plinova kod naše vrste. U središtu tog projekta nalazi se novo razvijeno pametno donje rublje koje detektira ljudske plinove.

Senzor veličine kovanice diskretno se pričvrsti u obične gaće. Ondje neprekidno registrira ispuštanje plinova i šalje podatke u aplikaciju koju mogu pratiti korisnici ili istraživači.

U studiji objavljenoj u prosincu 2025. u časopisu Biosensors and Bioelectronics: X, 38 sudionika nosilo je pametno rublje više od 11 sati dnevno tijekom najmanje tri dana. Senzori su pokazali da ljudi puštaju vjetrove češće nego što se dosad mislilo.

Zdravi odrasli u prosjeku ispuste 32 vjetra dnevno, iako sama srednja vrijednost ne govori cijelu priču.

Pokazalo se da postoje velike razlike među ljudima. U istraživanju su sudionici imali od četiri do čak 59 vjetrova dnevno. Neobjavljeni podaci iz aktualnih studija pokazuju još širi raspon.

– Imali smo jednu osobu koja je puštala vjetrove 175 puta dnevno, kaže Hall.

– A druga osoba — na istoj prehrani — samo četiri puta.

Stražnji dio vaših hlača

Ovi pomalo neugodni uvidi rezultat su tehnologije koju je tim usavršavao pet godina.

Hall se smije dok objašnjava kako je sve počelo.

– Ja sam mikrobiolog i jednog dana proučavali smo mikrobni metabolizam u anaerobnoj komori, kaže.

– Ništa nije funkcioniralo. Frustrirali smo se, izvadili senzor iz komore i netko je prdnuo na njega — i dobili smo nevjerojatan signal!

Od tog sudbonosnog dana senzor je otišao tamo gdje nijedan nosivi uređaj prije nije — unutar vaših gaća. Detektira vodik, jedan od plinova koji nastaju kada bakterije u našim crijevima razgrađuju hranu.

U mješavini postoje i drugi plinovi, a Hall se nada da će ih buduće verzije moći detektirati, no trenutačna tehnologija registrira samo „H-bombe”, odnosno vodik.

To je dovoljno da istraživači mjere učestalost nadutosti i počnu sastavljati Atlas ljudskih vjetrova. Hall kaže da su njihove studije prepune zainteresiranih sudionika, što pokazuje koliko su vremena uložili da uređaj bude udoban za nošenje.

– Najneočekivanije je to što ondje zapravo ima prostora, kaže.

– Nećete ga osjećati. Isprobali smo mnogo oblika i materijala. Pokazalo se da je krug pravi oblik jer ga ne možete staviti na pogrešan način.

Tijekom videopoziva podiže ono što naziva „lutkom stražnjice” kako bi pokazao gdje se senzor nalazi.

– Ide uz perineum. Tamo ima prostora. Kad sjednete, zapravo vas ni ne dodiruje. I, znate, žene stavljaju higijenske uloške u donje rublje i sasvim normalno funkcioniraju. Naš uređaj mnogo je manji od prosječnog uloška.

Test njušenja

Što više ljudi bude nosilo Hallovo pametno donje rublje, to ćemo više naučiti o svakodnevnoj tjelesnoj funkciji koja — unatoč smijehu u zadnjim klupama — može puno otkriti o zdravlju probavnog sustava, prenosi N1.

U većini slučajeva puštanje vjetrova potpuno je normalno i zdravo. Zapravo, ljudi koji jedu zdravu prehranu bogatu vlaknima među najčešćim su „prdonjama”, jer fermentacija vlaknaste hrane poput mahunarki i povrća u crijevima proizvodi dodatne plinove.

Nadutost je koristan pokazatelj općeg zdravlja crijeva. Može biti simptom sindroma iritabilnog crijeva ili intolerancije na hranu.

Promjene u navikama ili učestalosti mogu upućivati na promjene u mikrobiomu, povezane s povećanim stresom ili problemima u prehrani. Pretjerano stvaranje plinova — ili izrazito neugodan miris — može biti znak intolerancije na laktozu ili gluten.

A ako su vaši vjetrovi redovito praćeni drugim simptomima poput proljeva, boli ili nadutosti, vrijedi posjetiti liječnika.

Razlike u nadutosti mogu biti uzrokovane brojnim čimbenicima, kaže Hall.

– Ljudska genetika, prehrana i mikrobiom utječu na to kako i koliko često puštamo vjetrove. Recimo da ste intolerantni na laktozu — to bi bio genetski faktor, kaže.

– Ali ako ste intolerantni na laktozu, tada morate uzeti u obzir i prehranu, jer ako pijete mlijeko, puštat ćete više vjetrova.