Klasić o odluci Tomaševića: To nije bila odluka odgovorne vlasti, nego čin cenzure i podjela društva
Već 35 godina nakon odluke da Hrvatska bude slobodno i demokratsko društvo, pitanje zabrana ponovno se, kako kaže saborski zastupnik Darko Klasić, vraća u središte javne rasprave. Povod je odluka Grada Zagreba oko organizacije dočeka hrvatske rukometne reprezentacije, nakon osvajanja europske bronce, koju Klasić opisuje kao pokušaj zabrane događaja zbog izbora izvođača, a ne sigurnosnih ili organizacijskih razloga.
Slobodni ste, ali samo ako mislite kao mi
U svojoj raspravi Klasić je najprije čestitao rukometašima na sportskom uspjehu, naglašavajući da bi, umjesto slavlja i ponosa, javnost svjedočila novom prijeporu o granicama slobode i ovlastima vlasti. Po njegovim riječima, poruka koja se time šalje građanima glasi da su slobodni, ali samo ako razmišljaju u skladu s onima koji odlučuju.
– Zabraniti doček sportašima zbog pjevača znači zapravo poručiti: slobodni ste, ali samo ako mislite kao mi – rekao je Klasić, dodajući da sloboda izražavanja u demokraciji postoji upravo kako bi štitila i stavove koji nekome nisu po volji.
Posebno je problematizirao, kako je naveo, dvostruke kriterije gradske vlasti prema različitim okupljanjima u javnom prostoru. Istaknuo je da Grad Zagreb, s jedne strane, podržava Povorku ponosa, Hod za život i druge skupove, a s druge uvodi administrativne prepreke događajima koji su, prema njegovoj ocjeni, jednako zaštićeni ustavnim pravom na slobodu okupljanja.
– Zašto su jedni „manifestacija slobode“, a drugi „sigurnosni rizik“? To nije jednakost. To su dvostruki kriteriji – poručio je.
Klasić je naglasio da u liberalnoj demokraciji vlast ne smije biti moralni sudac, već mjerodavno tijelo koje osigurava okvir sigurnosti i zakonitosti, bez interveniranja u sadržaj umjetnosti, ideja ili političkih uvjerenja. Po njegovu tumačenju, ako su skup i glazba zakoniti i ne potiču nasilje, gradska uprava nema pravo odlučivati o nastupu na temelju neslaganja s izvođačem.
U tom je kontekstu naveo da osobne glazbene ili političke preferencije ne smiju biti kriterij za ograničavanje prava drugih.
– Ne moramo svi slušati Thompsona, cajke ili elektronsku glazbu, ali moramo braniti pravo da drugi slušaju ako žele – rekao je, dodajući da država i grad postoje kako bi osigurali okvir slobode, a ne određivali njezin sadržaj.
Na red mogu doći građanski skupovi, politički govori i vjerska okupljanja
Upozorio je i na, kako je nazvao, opasan niz presedana, navodeći da se najprije zabranjuju koncerti, potom dočeci sportaša, a sutra, po njegovoj ocjeni, mogu doći na red građanski skupovi, politički govori ili vjerska okupljanja.
– Kad jednom počnete birati tko smije govoriti, više nema kraja. Sloboda koju ne dijelimo s onima koji misle drukčije nije sloboda, nego povlastica – poručio je.
Govoreći o ulozi Zagreba kao glavnog grada, Klasić je naglasio da on ne smije biti, kako je rekao, „ideološki feudalni posjed“, već prostor svih građana, bez obzira na politička, vjerska ili svjetonazorska uvjerenja.
– Zato ove odluke zagrebačke vlasti i gradonačelnika nisu bile odluke odgovorne vlasti, to je bio čin cenzure i posljedično opetovane podjele društva i mislim da je vrijeme da prestanemo mjeriti slobodu prema ideološkoj boji i da počnemo braniti načelo istih sloboda za sve naše građane – poručio je Darko Klasić.
