Kad roditelji urone u ekrane, djeca ostaju bez zaštite u digitalnom kaosu

Digitalna ravnoteža počinje od roditelja – snažan zaključak konferencije Roditeljstvo i digitalna ravnoteža – politike po mjeri djece i roditelja, na kojoj je istaknuto da odnos odraslih prema ekranima presudno određuje koliko su djeci dostupni, kakav primjer daju te koliko ih mogu voditi kroz sve kompleksniji digitalni svijet.

Digitalne navike roditelja oblikuju djecu

Bojana Šantić iz udruge Roditelji u akciji (Roda) podsjetila je da digitalni svijet nije pitanje samo djeteta nego i samih odraslih.

– Zaista se trebamo zapitati, pogledati u ogledalo i reći da je digitalna ravnoteža prvenstveno pitanje roditelja – koliko roditelj provodi vremena pred ekranom, koliko je roditelj dostupan djetetu za komunikaciju i koliko smo i mi izgubili kontrolu nad vlastitim digitalnim navikama – poručila je.

Istaknula je i da tehnologija nije sama po sebi negativna.

– Digitalni svijet sam po sebi nije loš, ali da bi bio siguran društvo ga treba regulirati, postaviti jasne granice i omogućiti djetetu da u njega ulazi sigurno te da ima razvijene kompetencije koje mu omogućuju prepoznavanje potencijalnih opasnosti – rekla je.

Kao treću ključnu poruku izdvojila je potrebu prilagodbe roditelja brzim promjenama.

– Djeca danas više komuniciraju s umjetnom inteligencijom nego s roditeljima i ključno je da se upravo roditelji prilagode tom novom okruženju i aktivno ih vode – naglasila je.

Utjecaj lokalnih politika

Pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba Luka Juroš naglasio je pozitivan učinak školskih ograničenja korištenja mobitela.

– U ovome trenutku skoro sve osnovne škole u Gradu Zagrebu imaju ograničenje upotrebe mobitela i iz onoga što nam škole same govore vidimo da su ishodi jako pozitivni – rekao je, ističući da se djeca više druže i manje koriste tehnologiju za neprimjerene sadržaje.

Ivana Dobrotić s Katedre za socijalnu politiku Studijskog centra socijalnog rada upozorila je na velike razlike među regijama.

– Imamo jako velike regionalne razlike, u nekim jedinicama vrtići postaju besplatni i takvih mi danas imamo 50 općina i gradova, a s druge strane imamo četvrtinu općina i gradova gdje roditelji moraju izdvajati između 100 i 200 eura po jednom djetetu mjesečno – istaknula je.

– Najkritičnije u obrazovanju je produženi boravak. U Hrvatskoj još uvijek polovica općina i gradova nema produženi boravak i tu su posebno kritične Dalmacija i Slavonija – dodala je.

Neuroznanstveni pogled na prekomjerno vrijeme pred ekranima

Utjecaj ekrana na razvoj mozga predstavio je Dinko Smilović s Medicinskog fakulteta.

– Najveći problem pretjerane konzumacije video sadržaja i pretjeranog vremena provedenog pred ekranom je ono što u tom vremenu ne radimo – upozorio je, navodeći sve učestalije poremećaje koncentracije, manjak sna, izolaciju te porast debljine kod djece.

Naglasio je, međutim, i pozitivnu stranu.

– Srećom da je mozak plastičan – poručio je, ističući da negativni učinci nisu trajni ako se djeca vrate čitanju, kretanju i aktivnostima bez ekrana.