Riječ je o dva projekta za isti most, na istoj lokaciji i gotovo iste duljine, ali s procijenjenom cijenom koja je danas više nego trostruko veća.
Aktualni projekt predstavio je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević navodeći kako će most biti dug 625 metara i širok 38 metara, uz procijenjenu vrijednost od 140 milijuna eura bez PDV-a. Grad projekt predstavlja kao ključnu prometnu investiciju za zapad Zagreba, uz argument da će rasteretiti Jadranski most, povezati Novi Zagreb i Trešnjevku te omogućiti kvalitetniju povezanost buduće Nacionalne dječje bolnice u Blatu.
Kako je moguće da je cijena toliko narasla
No upravo se tu otvara pitanje koje gradska vlast zasad nije detaljnije objasnila — kako je projekt koji se prije šest godina procjenjivao na oko 40 milijuna eura danas došao do čak 140 milijuna eura, i to uz vrlo sličan prometni koncept.
Projekt iz vremena Milana Bandića i IGH-a predviđao je šest prometnih traka i koridor za tračnički promet. Današnji projekt ima četiri prometne trake, tramvajsku prugu te biciklističke i pješačke staze. Lokacija je ista. Duljina mosta praktički ista. Funkcija prometnog koridora također ostaje ista — povezivanje zapadnog dijela grada preko Save.
U međuvremenu jesu rasle cijene građevinskog materijala, rada i infrastrukture, no pitanje koje se nameće jest može li inflacija sama objasniti rast procjene s 40 na 140 milijuna eura.
Što veći projekt, veća i korupcija
Posebno zato što su u Hrvatskoj veliki infrastrukturni projekti godinama povezani s rastom troškova tijekom projektiranja i izvođenja radova. Domovinski most često se navodio kao primjer projekta čija je konačna cijena bila osjetno viša od početnih procjena, a slični obrasci posljednjih godina vidljivi su i kod prometne infrastrukture, obnove nakon potresa te brojnih javnih investicija financiranih europskim novcem.
Zato pitanje Jarunskog mosta više nije samo urbanističko ili prometno pitanje, nego i pitanje transparentnosti javne potrošnje.
Grad Zagreb zasad nije objavio detaljan troškovnik projekta niti je precizno pojasnio koje stavke opravdavaju gotovo trostruko veću procjenu u odnosu na raniji koncept. Istodobno, još uvijek nije definiran ni konačan tip mosta. Tomislav Tomašević izjavio je kako će se tek odlučivati hoće li most biti gredni, lučni ili viseći, što znači da konačno arhitektonsko i konstrukcijsko rješenje još nije zaključeno.
Aktualni projekt uključuje i potpuno novu projektnu dokumentaciju jer Grad više ne koristi pobjedničko rješenje iz 2007. godine koje je izradio pokojni Jure Radić sa suradnicima. U Gradu tvrde da su se u međuvremenu promijenili zakonski i prostorno-planski uvjeti, zbog čega se ide u novi projektni natječaj i novu dokumentaciju.
Ranije smo već prenijeli da projekt ne otvara samo prometna, nego i ozbiljna financijska i imovinsko-pravna pitanja. U tekstu je pitanje otkupa zemljišta i nezadovoljstva stanovnika koji tvrde da su im ponuđeni iznosi daleko ispod tržišnih vrijednosti.
žitelji Prečkog, Vrbana i Jaruna tvrdili su da ih nitko od gradskih vlasti nije kontaktirao, niti im dao odgovore na pitanja o imovini. Još tada su naglasili da će trasa mosta prolaziti uz njihove kuće, dvorišta, pa čak i blizu dječjeg vrtića.
Grad još nije predstavio konačno rješenje
Istodobno, prometni stručnjak Marko Ševrović upozorava da bi novi most mogao dodatno opteretiti ionako preopterećenu zagrebačku obilaznicu. Ševrović pritom navodi kako svako dodavanje nove cestovne infrastrukture u Zagrebu neminovno povećava korištenje automobila, odnosno da novi most sam po sebi neće riješiti prometne probleme bez šire reorganizacije prometa i javnog prijevoza.
Dodatno pitanje predstavlja činjenica da Grad Zagreb još nije predstavio konačno konstrukcijsko rješenje mosta, dok je procijenjena vrijednost projekta već postavljena na 140 milijuna eura bez PDV-a. Istodobno se tek treba provesti projektni natječaj za idejno rješenje mosta.
Upravo zato otvara se pitanje temelji li se aktualna procjena na precizno razrađenom troškovniku ili na okvirnoj političkoj procjeni projekta koji još nije do kraja definiran. Posebno u državi u kojoj su veliki infrastrukturni projekti godinama sinonim za rast troškova, anekse ugovora, produljenje rokova i sumnje u pogodovanja.
Hrvatska komora inženjera građevinarstva podržala je uključivanje građevinske struke u projekt te pozdravila odluku Grada da raspiše projektni natječaj za idejno rješenje Jarunskog mosta.
No političko pitanje ostaje isto: kako je most koji se prije šest godina procjenjivao na oko 40 milijuna eura danas došao do procjene od čak 140 milijuna eura — i može li javnost prije početka projekta dobiti detaljno objašnjenje što je točno u međuvremenu postalo tri puta skuplje?
Grad Zagreb 
