Izložba „Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.“ od 6. lipnja do 19. kolovoza
Arheološki muzej u Zagrebu izložbom “Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.” obilježava 28 godina provođenja istoimene muzejsko-edukativne akcije tijekom koje su njeni idejni začetnici, trio Zoran Gregl, Nenad Jandrić i Željko Kovačić, obilježili dvanaest lokacija u gradu Zagrebu.
Nakon gotovo tri desetljeća života na gradskim ulicama, interakcije s prolaznicima, svjedočenja o kulturnom i prirodnom nasljeđu Zagreba, noseći dašak muzeja u urbanu vrevu, zabilježeni camerom obscurom, mamut, supruga kakvih je malo, bradonja, kit i ostali, doduše, ovaj puta supstituirani originalima – vraćaju se u muzej. Intencija Izložbe jest prenijeti dinamiku gradskog života u statičnost muzejskog okoliša, obilježiti 28 godina Akcije i prisjetiti se prvog iz trija. Prijatelja, kolege i prethodnika Zorana Gregla.
Osim autora Akcije, tandema Kovačić-Jandrić, u oblikovanje ovogodišnje Izložbe aktivno su uključeni i sami građani, koji su kao autori u tehnici camera obscura, a kroz suradnju s Hrvatskim fotosavezom, fotografirali i prezentirali spomenike. Tako i oni kojima je Izložba namijenjena – građani Zagreba, nastupaju kao njeni koautori, izražavajući svoju impresiju vizualno upečatljivom fotografskom tehnikom.
Izložba nikako nije završetak Akcije, ona je samo jedan segment u njenom kontinuiranom provođenju pa u nadolazećim godinama Zagrepčani mogu očekivati još spomenika kojima će biti obilježena autentična mjesta pronalaska. Planirani projekti Akcije u nadolazećim godinama: brončanodobna ostava u Dežmanovoj, novac rimskog cara Hadrijana na zgradi Županijskog suda na Zrinjevcu, srednjovjekovne naušnice na Kaptolu, nadgrobna ploča rimskog stogodišnjaka u Podsusedu te rimskodobna posuda u Zagorskoj
Autori u suradnji sa Z1 televizijom snimaju dokumentarnu reportažu o Akciji i pratećoj Izložbi, a posebno će radovati ako Izložba, uz suradnju s Turističkom zajednicom grada Zagreba, bude popraćena i obilascima grada s paleontološkog i arheološkog rakursa, prateći obilježene lokacije u užem gradskom središtu, kao i ona mjesta koja nisu obilježena spomenikom, ali su pouzdano znana kao mjesta pronalaska pojedinih predmeta iz razdoblja pije 1094. godine.
Nositelj vizualnog identiteta izložbe Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094. godine jest preslika Felicijanove isprave od 6. svibanja 1134. godine, svojevrsni rodni list Grada Zagreba, koja je ujedno i gornja vremenska granica Akcije i Izložbe.
