HSLS u Saboru otvara temu stranih radnika: Migracije, sigurnost i tržište rada u fokusu okruglog stola
Patrik Macek/PIXSELL Nakon saborske rasprave o izmjenama Zakona o strancima i upozorenja na snažan rast broja stranih radnika, HSLS u Saboru organizira okrugli stol o migracijama, integraciji i dugoročnoj strategiji zapošljavanja.
Konstruktivan dijalog zakonodavaca i onih koji ga provode u praksi
Tema stranih radnika i migracija nastavlja se u Hrvatskom saboru kroz okrugli stol koji organizira HSLS, a koji će okupiti predstavnike institucija, zakonodavne vlasti, poduzetnika i akademske zajednice. Cilj skupa je otvoriti raspravu o dugoročnom upravljanju migracijama, integraciji stranih radnika i ravnoteži između sigurnosti i potreba gospodarstva.
Strani radnici i migracije europska su realnost već desetljećima, dok se Hrvatska s tim procesom intenzivnije suočava posljednjih godina. U fokusu rasprave bit će pitanje može li država zadržati dosadašnji kurs i ravnotežu između sigurnosti građana i tržišne utakmice, ali i može li napraviti dodatne iskorake koji su ključni za gospodarstvo i stabilnost društva. Otvorit će se i pitanje imaju li poslodavci jasnu dugoročnu strategiju zapošljavanja stranih radnika.
Okrugli stol zamišljen je kao prostor za konstruktivan dijalog između onih koji sudjeluju u izradi zakona i onih koji ga provode u praksi, uz sudjelovanje predstavnika akademske zajednice i strukovnih udruga. Ujedno se želi otvoriti i šira društvena rasprava o migracijama i integraciji kao izazovu koji ne pogađa samo Hrvatsku, nego i cijelu Europu.
Skup dolazi nakon saborske rasprave o izmjenama Zakona o strancima u kojoj je zastupnik Darko Klasić upozorio na snažne demografske promjene i rast broja stranih radnika.
– Hrvatska je u posljednjih par godina doživjela znatan rast broja stranih radnika, sa 30 tisuća radnih dozvola 2018. na preko 160 tisuća 2025. godini. Hrvatska se mijenja brže nego što to volimo priznati – rekao je Klasić u Saboru.
Naglasio je kako migracije više nisu samo gospodarsko pitanje.
– Migracije više nisu samo demografsko ili gospodarsko pitanje, one sve više postaju i naše civilizacijsko pitanje koje pokazuje sposobnost Hrvatske da istovremeno bude gospodarski učinkovita, ali i sigurna i uključiva – rekao je.
Integracija kroz poznavanje jezika
Upozorio je i na potrebu aktivnog upravljanja procesima integracije.
– Migracije su postale i test zrelosti naše države koji pokazuje jesmo li sposobni upravljati promjenama ili ćemo pustiti sve stihiji i sutra se čuditi getoizaciji stranaca kao u pojedinim europskim zemljama – rekao je Klasić.
Govoreći o zakonskim rješenjima, istaknuo je važnost digitalizacije postupaka i jasnih procedura za izdavanje dozvola.
– Posebno pozdravljamo nastavak digitalizacije i uvođenja elektroničkog sustava za podnošenje zahtjeva za boravak i rad. To je korak koji će ubrzati obradu zahtjeva i omogućiti bolji i brži administrativni postupak – rekao je.
Poseban naglasak stavljen je na integraciju kroz jezik.
– Hrvatski jezik treba biti alat slobode i integracije, a ne prepreka. Tko želi živjeti i raditi u Hrvatskoj, mora moći komunicirati s građanima čije usluge pruža – rekao je Klasić.
U raspravi je otvoreno i pitanje sigurnosnih odredbi.
– Izuzetno je važno da zakon jasno definira tko, kada i pod kojim uvjetima može doći raditi u Hrvatsku – poručio je.
Bitan je i zdravstveni aspekt
Osvrnuo se i na zdravstveni aspekt dolaska stranih radnika.
– Kao društvo koje se temelji na zaštiti javnog zdravlja svojih građana, predlažemo testiranje stranih radnika na zarazne bolesti pri dolasku u Hrvatsku te obvezu posjedovanja cjepne knjižice – rekao je Klasić.
Na okruglom stolu sudjelovat će predsjednik HSLS-a i saborski zastupnik Dario Hrebak, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš, predstavnici Ministarstva rada, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva zdravstva, predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, Udruženja stranih ulagača, Instituta za istraživanje migracija te poduzetnici i članovi HSLS-a. Skup će moderirati državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Nevenka Lastrić-Đurić.
