HSLS protiv sidrenih cijena: Neće zaustaviti poskupljenja, samo će povećati troškove poduzetnika

Darko Klasić poručio je u Saboru da Hrvatska treba stabilan porezni sustav, a ne stalne promjene koje stvaraju nesigurnost poduzetnicima.

Saborski zastupnik HSLS-a Darko Klasić upozorio je tijekom rasprave o izmjenama četiriju poreznih zakona da porezna politika mora građanima i poduzetnicima ostaviti dovoljno prostora za rad, ulaganja i stvaranje nove vrijednosti.

Pred zastupnicima su se našle izmjene zakona o porezu na dohodak, doprinosima, porezu na dodanu vrijednost i porezu na dobit. Klasić je istaknuo da nije riječ samo o tehničkim zahvatima, nego o odlukama koje izravno utječu na plaće, cijene, poslovanje i investicije.

– Kada govorimo o porezima, govorimo o vrlo jednostavnom pitanju: koliko novca ostaje građaninu koji radi i poduzetniku koji stvara novu vrijednost, a koliko uzima država – rekao je Klasić.

Pozdravio je nastavak poreznog rasterećenja rada i administrativna pojednostavljenja. Naglasio je, međutim, da digitalizacija ne smije značiti tek zamjenu papira elektroničkim obrascima.

– Nije reforma ako smo papir zamijenili elektroničkim obrascem, a zadržali istu količinu podataka, iste procedure i isti broj zaposlenih u administraciji – poručio je.

Povećanje doprinosa može obeshrabriti obrtnike

Klasić se posebno osvrnuo na novi način obračuna doprinosa paušalnim obrtnicima. Umjesto jedinstvenog koeficijenta od 0,40, predlažu se koeficijenti od 0,40 do 0,50, ovisno o poreznom razredu.

Ocijenio je kako je pravednije razlikovati obrtnike prema prihodima, ali je upozorio da povećanje davanja može pogoditi upravo one koji tek ulaze u poduzetništvo.

– Paušalni obrt mnogima nije veliki biznis, nego prvi korak prema samozapošljavanju. Ako financijske obveze rastu brže od prihoda, posljedica može biti zatvaranje obrta, prelazak u sivu zonu ili odustajanje od poslovanja – rekao je Klasić.

U pripremljenoj raspravi zatražio je procjenu mogućih posljedica novih koeficijenata za broj paušalnih obrta. Naglasio je da država ne bi smjela početak poduzetničkog puta učiniti preskupim.

Podržao je i poreznu autonomiju gradova i općina nakon ukidanja prireza. Smatra da lokalna vlast time dobiva veću odgovornost, dok građani mogu jasnije vidjeti koliko ih njihova uprava stoji.

Porez od 50 posto na prekomjernu maržu

Najproblematičnijim dijelom zakonskog paketa Klasić smatra porez na prekomjernu profitnu maržu. Predložena stopa iznosi 50 posto, a odnosila bi se na srednje i velike poduzetnike koji ispunjavaju zakonske kriterije i više od polovice prihoda ostvaruju na domaćem tržištu.

Klasić je rekao da razumije namjeru Vlade da u razdoblju inflacije zaštiti građane od mogućeg iskorištavanja tržišnih poremećaja. Upozorio je, međutim, da svaka visoka marža nije rezultat zlouporabe tržišne moći.

– Profit nije isto što i prekomjerna dobit ostvarena iskorištavanjem tržišne pozicije. Poduzetnik veću maržu može ostvariti zato što je ulagao u tehnologiju, logistiku, organizaciju poslovanja ili kvalitetu proizvoda – kazao je.

Smatra da zakon mora uzeti u obzir razlike između trgovine, industrije, energetike i uslužnih djelatnosti. U protivnom bi država mogla oporezovati uspjeh, smanjiti sredstva za ulaganja i potaknuti tvrtke da novo opterećenje prebace na potrošače.

– Uspjeh ne smije biti porezni prekršaj. Profit je često nagrada za preuzeti rizik. Omogućuje nove investicije, radna mjesta i razvoj proizvoda, ali i pomaže poduzetniku da preživi sljedeću krizu – istaknuo je Klasić.

Sidrene cijene neće ograničiti poskupljenja

Klasić je kritizirao i predloženo sidrenje cijena. Riječ je o obvezi isticanja povijesne referentne cijene kako bi kupci mogli pratiti koliko su proizvodi i usluge poskupjeli.

Ocijenio je da mjera neće ograničiti rast cijena. Građanima bi trebala pružiti više informacija, a trgovce izložiti pritisku javnosti. Istodobno će, upozorio je, stvoriti nove administrativne i tehničke troškove.

– Država se time bavi mikroupravljanjem privatnim cjenicima. Mjera zanemaruje rast troškova, a posebno će opteretiti male obrtnike i mikropoduzetnike, poput frizera, ugostitelja i automehaničara – rekao je.

HSLS zato traži jasne upute i dulje prijelazno razdoblje. Klasić smatra da je previše nepoznanica da bi primjena počela već 1. listopada 2026. godine.

– Ako se već krenulo tim smjerom, treba jasno propisati tko što mora napraviti i ostaviti dovoljno vremena za prilagodbu. Svi moraju dobiti precizne informacije o tome što se od njih očekuje – poručio je.

Stalne promjene odbijaju ulaganja

Klasić je tijekom replike ministru otvorio pitanje stabilnosti poreznog sustava. Upozorio je da poduzetnicima problem ne predstavlja samo visina poreza, nego i učestalo mijenjanje pravila.

– Poduzetnik koji danas ulaže u proizvodnju, zapošljavanje ili opremu mora znati kakav će porezni okvir vrijediti za nekoliko godina. To je uvjet gospodarskog razvoja – rekao je Klasić.

Ministra je upitao može li jamčiti da će nakon predloženih izmjena porezni okvir biti stabilan te da za godinu ili dvije neće uslijediti nova velika promjena sustava PDV-a.

Zaključio je da HSLS podržava porezno rasterećenje i pojednostavljenje sustava, ali traži zaštitu malih poduzetnika, predvidljivost poreznih obveza i jasna pravila za oporezivanje prekomjernih marži.

– Ne trebaju nam poduzetnici koji razmišljaju kako izbjeći sljedeću poreznu promjenu. Trebaju nam poduzetnici koji razmišljaju kako zaposliti još jednog čovjeka, otvoriti novi pogon, izvesti proizvod ili razviti novu uslugu – zaključio je Klasić.