HSLS O RADU VLADE: Hrvatska ne treba veće oporezivanje rada, nego veću vrijednost rada

HSLS je u Hrvatskom saboru ocijenio da rezultate Vlade treba promatrati u kontekstu rata u Ukrajini, sukoba na Bliskom istoku, energetske nestabilnosti i poremećaja u međunarodnoj trgovini, ali i nastaviti propitivati jesu li ostvareni svi najavljeni ciljevi te jesu li javna sredstva iskorištena na najbolji način.

Iz HSLS-a poručuju kako njihov pristup nije nekritična podrška Vladi, ali ni kritika radi same kritike.

– Naš pristup je vrednovati rezultate, podržati ono što je dobro i tražiti poboljšanja ondje gdje su potrebna – poručeno je u saborskoj raspravi.

„Poduzetnik nije neprijatelj društva“

Poseban naglasak stavljen je na položaj poduzetnika i porezno opterećenje rada.

U HSLS-u upozoravaju da se u javnom prostoru, ali i u Hrvatskom saboru, prečesto može čuti negativna retorika prema poduzetništvu i profitu.

– Poduzetnik nije neprijatelj društva. Poduzetnik koji uspješno posluje, zapošljava ljude, plaća poreze, razvija proizvode i ulaže u nove tehnologije jedan je od temelja održivosti naše države – istaknuto je.

Naglašeno je da se upravo iz prihoda gospodarstva financiraju zdravstvo, obrazovanje, mirovine, socijalne usluge, infrastruktura i sigurnost.

Iz HSLS-a zato poručuju da Hrvatska ne može istodobno očekivati snažne javne prihode i stvarati poslovno okruženje u kojem se ulaganje kažnjava, a uspjeh promatra sa sumnjom.

HSLS: Rad se mora više isplatiti

Jedna od ključnih poruka odnosi se na porezno opterećenje plaća.

– Hrvatska ne treba veće oporezivanje rada, Hrvatskoj treba veća vrijednost rada – poručeno je.

U HSLS-u smatraju da čovjek koji radi mora jasnije osjetiti razliku između bruto i neto plaće te da se dodatni rad, usavršavanje, napredovanje i preuzimanje odgovornosti moraju financijski isplatiti.

Istodobno upozoravaju da česte promjene poreznih stopa, osnovica i pravila stvaraju nesigurnost za poduzetnike i ulagače.

Zato predlažu dugoročnu i predvidljivu poreznu strategiju umjesto niza pojedinačnih poreznih intervencija.

Plaće rastu, ali cilj mora biti stvarna kupovna moć

U saborskoj raspravi istaknuto je da hrvatsko gospodarstvo posljednjih godina bilježi rast te da rast zaposlenosti i plaća pokazuje nastavak gospodarske aktivnosti.

Prema podacima iznesenima u raspravi, prosječna neto plaća približila se Vladinu cilju od 1600 eura do kraja mandata.

U HSLS-u, međutim, upozoravaju da nominalni rast plaća nije dovoljan ako istodobno ne raste stvarna kupovna moć građana i produktivnost gospodarstva.

Intervencije mogu biti opravdane, ali ne smiju postati trajno pravilo

HSLS priznaje da su neke intervencionističke mjere Vlade u kriznim okolnostima imale opravdanje, iako takve politike nisu prvi izbor liberalne ekonomske politike.

Kao primjeri navedeni su smanjenje PDV-a na određene proizvode, ograničavanje rasta cijena energenata i različiti oblici pomoći gospodarstvu.

No upozoravaju da privremena intervencija u kriznim okolnostima nije isto što i trajno administrativno upravljanje gospodarstvom te da država ne može beskonačno kompenzirati svaki rast troškova.

LNG, nuklearna energija i obnovljivi izvori

Kao jedan od pozitivnih rezultata istaknuta je energetska sigurnost Hrvatske, posebice LNG terminal na Krku.

U HSLS-u podržavaju razvoj obnovljivih izvora energije i ulaganja u energetsku infrastrukturu, ali naglašavaju da energetska tranzicija mora biti ekonomski održiva i tehnološki racionalna.

Smatraju da treba otvoreno razgovarati i o ulozi nuklearne energije, uključujući budućnost Nuklearne elektrane Krško, uz razvoj solarnih elektrana, vjetroelektrana i geotermalnih izvora.

– Ne smijemo unaprijed odbacivati tehnologije koje mogu pridonijeti stabilnoj i cjenovno prihvatljivoj opskrbi – poručeno je.

Traže zabranu uvoza otpada radi zbrinjavanja

HSLS se osvrnuo i na probleme gospodarenja otpadom, posebno na slučaj Gospića.

Zalažu se za zabranu uvoza otpada radi zbrinjavanja te traže jasnije definiranje odgovornosti države i lokalne samouprave.

Ističu da građane ne zanima samo koliko je javnog novca potrošeno, nego je li problem doista riješen, okoliš zaštićen i sustav funkcionalan.

Podrška Vladi ne znači odustajanje od kritike

Zaključno je poručeno da je Hrvatska u složenim međunarodnim okolnostima zadržala stabilnost, nastavila gospodarski rast i koristila znatna sredstva Europske unije, ali da i dalje treba propitivati učinkovitost javne uprave, rasterećenje poduzetnika i provedbu strateških projekata.

– HSLS će podržati ono što je dobro za Hrvatsku, neovisno o tome tko je predlagatelj, ali ćemo jednako tako upozoravati na ono što treba promijeniti – zaključeno je.