Hrvatska uvodi doživotni zatvor. Habijan poručuje: Moramo poslati jasnu poruku počiniteljima

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan te ministrica zdravstva Irena Hrstić predstavili su na konferenciji za medije prijedloge koji idu u tri smjera zakonodavnih izmjena, a jedna od ključnih najavljenih promjena odnosi se na uvođenje doživotnog zatvora.

Doživotni zatvor kazna je o kojoj se počelo intenzivno govoriti nakon ubojstva 19-godišnjeg Luke Milovca u Drnišu. Za njegovo ubojstvo osumnjičen je 50-godišnji Kristijan Aleksić, muškarac koji je i ranije bio osuđen za ubojstvo. Slučaj je izazvao snažnu reakciju javnosti i otvorio pitanje funkcioniranja sustava nakon što je otkriveno da je Aleksić već imao teški kazneni dosje, prenosi Dnevnik.hr.

Tri smjera zakonodavnih promjena

– Tri su glavna smjera zakonskih izmjena. Prvi je institut doživotnog zatvora, drugo je izvršenje pune kazne zatvora, treće – bit će uveden posebni zakon, osoba koja je opasna po društvo bit će smještena pod posebni nadzor. Doživotni zatvor postaje alternative za zločine za koje je sad predviđena kazna dugotrajnog zatvora, rekao je Habijan.

– Izmjene ovog zakona posljedica su nemilog događaja koji smo svi nažalost vidjeli. To je bila točka kad moramo sinergijski pokazati razumijevanje za situaciju, pokušati spriječiti i napraviti sve što možemo da se ovakvi događaji svedu na najmanju moguću mjeru. Ovo ne znači da naš posao s izmjenama zakona staje, mislimo da ima potrebe za iskoracima na kojima radimo svakodnevno, istaknuo je Habijan i ustvrdio da je navedeno dokaz i pokazatelj odgovornosti institucija te je zahvalio radnoj skupini koja je radila na prijedlogu zakonodavnih izmjena.

U radnoj su skupini uz pravne stručnjake i predstavnike Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije bili i predstavnici DORH-a na čelu s glavnim državnim odvjetnikom Ivanom Turudićem, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Ministarstvo zdravstva na čelu s ministricom Irenom Hrstić.

– Smatram da je treći smjer najvažniji jer će se odnositi na osobu po punom izdržavanju kazne zatvora, kada nema osnove da ostane u zatvoru, a prepoznata je kao društveno opasna, bude smještena u ustanovu i pod posebnim nadzorom, objasnio je ministar.

Doživotni zatvor

Doživotna kazna odnosit će se na kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora – od 21 do 40 godina, isto tako za slučaj dva ili više kaznenih djela za koje je propisan dugotrajni zatvor, a uvest će se i mogućnost puštanja na uvjetni otpust nakon 25 godina, objasnio je Habijan.

Ministar je istaknuo da je radna skupina, uspoređujući praksu drugih članica Europske unije, odabrala najdulji rok koji se primjenjuje u europskoj praksi:

– Promatrajući komparativnu praksu zemalja članica Europske unije koje imaju uveden institut doživotnog zatvora, taj raspon se kreće od 15 do 25 godina. Mi smo se unutar radne skupine odlučili na najveći period od 25 godina izdržane kazne.

Dodao je i da kazneni progon za takva djela ne bi zastarijevao, kao ni samo izvršenje kazne doživotnog zatvora.

Najavio je i dodatne izmjene Zakona o sudovima za mladež, prema kojima bi doživotni zatvor bilo moguće izreći i mlađim punoljetnicima, odnosno osobama od 18 do 21 godine. Izmjene Zakona o kaznenom postupku trebale bi omogućiti trostupanjsko odlučivanje i kod doživotnog zatvora, kao što je to slučaj kod dugotrajnog zatvora, dok će se mijenjati i Zakon o izvršavanju kazne zatvora zbog uvođenja nove kazne u Kazneni zakon.

Sigurnosna mjera

Govoreći o sigurnosnoj mjeri naglasio je da kada izriče sankciju sudac određuje i sigurnosnu mjeru pro futuro, a može trajati od tri do pet godina i mogla se maksimalno produljiti za jednu godinu.

– Ona se donosila prilikom donošenja prvostupanjske odluke, rekao je Habijan i dodao da je u tom trenutku teško predvidjeti trajanje takve mjere. Stoga su se odlučili na redefiniranje – sudac će odluku donositi prilikom izlaska iz zatvora.

Sigurnosna mjera trenutačno se donosi za određena kaznena djela i ako nije odobren uvjetni otpust, no Habijan je pojasnio.

– To će biti posebna mjera nadzora po punom izvršenju kazne, koju određuje sud i to na prijedlog kaznionice. S pet godina, ako je djelo na štetu djeteta, povećava se na 10 godina. Mjera bi se mogla dodatno produljiti za još tri godine, uz obvezno preispitivanje jednom godišnje.

Njemački model

Kada je riječ o retroaktivnoj primjeni i njezinu odvajanju od sustava prava i sankcija te ispunjavanju mjera Europskog suda za ljudska prava, Habijan je rekao da treća mjera nastupa po izvršenju kazne i bit će predmet posebnog zakona:

– Nositelj je Ministarstvo zdravstva jer se ne radi o kaznenopravnoj sankciji, moramo je odvojiti od kaznenog zakona. Zbog Europskog suda moramo je odvojiti od Kaznenog zakona.

Istaknuo je da je Ministarstvo odabralo njemački model:

– Taj je institut kod njih bio predmet ispitivanja, nakon toga je dorađen i prošao je. Što se tiče samih uvjeta, mora biti uspostavljena posebna ustanova, mi smo se odlučili na dva vještačenja, predvidjeli i treće. Smještaj mora imati karakter tretmana i tretmani moraju biti individualizirani.

Habijan je rekao da je ovim modelom u Njemačkoj trenutačno obuhvaćeno 60 slučajeva:

– To su oni najopasniji koji i dalje predstavljaju opasnost za društvo.

Zakon će vrijediti za osobe s nasilnim elementima ličnosti koje će, ako se procijeni da su opasne za društvo, biti smještene u posebne nove ustanove i ondje će biti sve dok predstavljaju opasnost za društvo, što će se periodički procjenjivati.

Smještanje u ovaj institut određuje sud na prijedlog saborskog povjerenstva u izvanparničnom postupku. Osobe koje su kandidati moraju biti osuđene na barem 10 godina zatvora za kazneno djelo kojim se povrjeđuje život, tijelo, osobne slobode ili spolni integritet, moraju odslužiti cijelu kaznu i sud mora utvrditi da kod osuđenika prevladavaju nasilne crte ličnosti.

Uspostava tih ustanova je pod Ministarstvom zdravstva, a mjera može trajati koliko god traje opasnost za društvo, uz obvezne periodične provjere.

– Tretman će biti po principu individualnosti, potpunosti, dostojanstva i najvažnije, utemeljenosti na dokazima. Radni naslov je Nacrt zakona o tretmanu i smještaju osoba po potpunom izvršenju kazne zatvora, rekla je Hrstić.

Stiže potpuno novi zakon

– Postoji Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, a ovo je potpuno novi zakon koji obuhvaća osobe koje nisu duševni bolesnici, ali imaju nasilne crte ličnosti. Ovdje se ne radi o osobi koja ima definiranu bolest i liječenje, nego je riječ o tretmanu. Važno je naglasiti da se radi o međuresornoj suradnji, a ono što je najvažnije, ovo je multiresorno djelovanje na individualnom pristupu. Ovo nije zdravstvena ni kaznena ustanova nego nova ustanova za koju će kriteriji biti detaljno izdefinirani, naglasila je Hrstić.

Istaknula je da tretman nije isto što i terapija, koja podrazumijeva postojanje bolesti i praćenje učinka liječenja:

– Postoji institut tijekom izdržavanja kazne zakona i provodi se. Da li u ovom trenutku postoji dovoljno zdravstvenih djelatnika – kod bilo kojeg liječenja, liječenje se ne provodi 24 sata. Ovo je potpuno drugačija institucija, ja ću reći zdravstveni pristup procjeni nečijeg zdravstvenog stanja. Naglašavam, govorimo o osobama koje nemaju poznat poremećaja iz dijapazona duševnih bolesti, ali imaju karakterne osobine nasilnog ponašanja, rekla je ministrica.

Naglasila je i da niti jedna struka ne može predvidjeti, ali može prepoznati kroz alate karakterne osobine nasilnog ponašanja, dok struka kroz repetitivne preglede može prepoznati razvija li se potencijalna karakterna osobina u bolest ili samo ostaje karakterno obilježje.

– Struka naglašava da se karakterno nasilna obilježja dok nisu definirana kroz bolest, ne mogu liječiti. Zato ovo nije liječenje nego tretman i važno je da struka ostane u stalnom nadzoru, rekla je Hrstić i dodala kako se procjenjuje da će takvih osoba u Hrvatskoj biti ispod 10.

– Riječ je o instituciji koja mora biti pod sigurnosnim mjerama 24 sata dnevno, a da su unutra uvjeti za život i dostojanstvo, rekla je, a još se ne zna hoće li neka postojeća građevina biti prenamijenjena ili će se graditi novu.

Moramo poslati poruku

– Ja sam od početka svjestan da nemamo dovoljno zatvorskih kapaciteta, jedan sam od rijetkih koji je to javno rekao. To nije popularno reći, ali to je činjenica, kazao je Habijan i dodao da je to izazov koji se počeo rješavati te da se otvaraju novi kapaciteti.

– Mislim da moramo poslati poruku da ako činiš takva kaznena djela da ćeš dobiti doživotnu kaznu zatvora. Mislim da samo Portugal i mi to sada nemamo. Ne činimo to zbog drugih, ali sad imamo i taj institut. Moramo poslati poruku, rekao je Habijan.

Potvrdio je i da će u novu instituciju za osobe opasne po društvo moći ići i sadašnji zatvorenici te poručio:

– Za zaštitu društva od opasnih osoba nijedna cijena nije previsoka.

Trenutačno je u kaznionicama oko 180 osoba koje služe kazne zatvora od 20 do 50 godina, a s obzirom na njihovu dob za te je osobe to zapravo doživotna kazna.

– Svrha je odvraćanje od potencijalnog počinjenja kaznenog djela. Druga stvar je pitanje korištenja instituta koji trenutačno postoji, mislim na pravosudne dužnosnike. Trebaju ga iskoristiti ako na temelju dokaza postoji razlog. Otkad imamo dugotrajni zatvor izrečeno je pet takvih kazni, što isto nešto govori, rekao je ministar.

Najavio je da će krajem kolovoza biti otvoreni dodatni kapaciteti u Varaždinu i Lipovici:

– U Požegi planiramo kaznionicu, odnosno ustanovu za osobe starije životne dobi jer oni zahtijevaju drugačiju skrb. Radimo na projektima od kaznionica od 400 mjesta i 1200 mjesta. Svjesni smo izazova, s time smo se suočili i rješavamo ga.