Hrvatska pri dnu EU po potražnji za radnicima: Tko će raditi ako trendovi krenu nizbrdo?

Stopa slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj u drugom tromjesečju 2025. iznosi 1,5 posto, što je niže od prosjeka razvijenijih članica Europske unije i znatno ispod zemalja s kroničnim manjkom radne snage poput Nizozemske i Njemačke.

Hrvatska u donjem dijelu ljestvice

Podaci Eurostata koji prikazuju stopu slobodnih radnih mjesta u drugom tromjesečju 2025. godine smještaju Hrvatsku u donju polovicu ljestvice s udjelom od 1,5 posto trenutačno nepopunjenih radnih pozicija. U praksi to znači da se na hrvatskom tržištu rada ne događa jednaka razina potražnje kao u zapadnoeuropskim gospodarstvima, što pojašnjava i razliku u dinamici zapošljavanja.

Najvišu stopu u Europskoj uniji bilježi Nizozemska s 4,2 posto nepopunjenih radnih mjesta, a odmah iza nje nalazi se Njemačka s 2,5 posto. Te brojke odražavaju strukturalni manjak radne snage, visoke potrebe poslodavaca i kontinuirani pritisak na tržište da uvozi radnike, osobito u sektorima s visokim tehnološkim zahtjevima i visokom dodanom vrijednošću.

Što 1,5 posto znači za Hrvatsku

Hrvatska stopa od 1,5 posto sugerira da poslodavci imaju potrebu za radnicima, ali u manjoj mjeri nego u razvijenijim članicama Unije. Ta vrijednost ne govori samo o potražnji, nego i o strukturi radnih mjesta u Hrvatskoj gdje dominiraju sektor usluga, turizam, trgovina i niskoakumulativne djelatnosti. U takvom okruženju poslodavci često mogu brže popuniti upražnjene pozicije, no istodobno teško zadržavaju radnike zbog potplaćenih i sezonalno organiziranih poslova.

Niža stopa slobodnih radnih mjesta ne znači automatski da Hrvatska ima dovoljno radnika, nego da se tržište rada sporije transformira prema visoko stručnim zanimanjima gdje potražnja stalno nadmašuje ponudu. To potvrđuje i podatak da je znatan dio zapošljavanja posljednjih godina realiziran uvozom radnika iz trećih zemalja, dok poslodavci i dalje upozoravaju na nedostatak stručnjaka u informatičkom, inženjerskom, zdravstvenom i građevinskom sektoru.

I Photo: Marko Picek/PIXSELL

Usporedba s istočnom Europom

Zanimljivo je da Hrvatska, iako bilježi probleme u zapošljavanju i odljev radne snage prema zapadu, i dalje stoji bolje od nekih država istočne Europe poput Bugarske (0,9 posto), Poljske (0,8 posto) i Rumunjske (0,6 posto). Te zemlje imaju vrlo nisku dinamiku otvaranja novih pozicija, što upućuje na sporiji gospodarski rast i stabilno, ali usporeno tržište rada.

Hrvatska se nalazi u sredini – između razvijenog zapada koji trpi snažan nedostatak radnika i istoka koji ima ograničenu potražnju za njima. Upravo zato se aktualni pokazatelji mogu promatrati kao upozorenje da je ključan izazov ne samo popuniti radna mjesta, nego strateški preusmjeriti gospodarstvo prema sektorima u kojima će potražnja rasti organski, a ne biti posljedica sezonalnosti ili administrativnih promjena.

Budući trendovi

Stopa od 1,5 posto u trenutku kada hrvatsko gospodarstvo raste sporijim tempom od prosjeka eurozone sugerira da se daljnji razvoj mora temeljiti na privlačenju investicija, većoj produktivnosti i kvalitetnijim radnim mjestima. Bez tih promjena Hrvatska će ostati u zoni srednje potražnje gdje manjak radnika nije rezultat rasta, nego strukturnih slabosti tržišta.